Primjedbe na prijedlog pravilnika o opasnim, moguće opasnim i psima iz nekontroliranog uzgoja
- font size decrease font size increase font size
Prije nekoliko dana izašao je Prijedlog pravilnika o opasnim, moguće opasnim i psima iz nekontroliranog uzgoja. Ovaj prijedlog je u toliko točaka pogrešan, nepismen, smušen i nejasan, s koje god strane mu pristupili, da nam je nejasno kako je uopće mogao ugledati svjetlo dana.
Kome ide na ruku, što se njime htjelo, je li konzultirana struka i koja struka kad se koriste krivi termini (sterilizacija umjesto kastracija) nazivi pasmina, a o popisu pasmina da niti ne govorimo: "rotvajler, njemački, belgijski, nizozemski, srednjeazijski i kavkaski ovčar, čehoslovački vučjak, doberman, njemački bokser, argentinska i bordoška doga, tosa, cane corso, engleski mastif, napuljski mastif, tibetski mastif, hovavart, šarplaninac, tornjak, aljaški malamut, sibirski haski, akita, američka akita, brazilska fila, kangal, rodezijski gonič, kanarski pas, crni ruski terijer, američki buli, američki buldog, iz nekontroliranog uzgoja ili križanca navedenih pasmina iz nekontroliranog uzgojae mora kao preventivnu mjeru osigurati njegovu trajnu sterilizaciju najkasnije po navršavanju dobi od 10 mjeseci."
Srećom, postoji način na koji se građani mogu izjasniti o gore navedenom, a to je preko ovog linka (potrebno je samo prije se registrirati).
Reakciju Retriver Kluba Hrvatske prenosimo u cjelini, uz njihovu dozvolu, zato što smatramo da je odlično pravno argumentirana, što je u ovom trenutku najvažnije i najzanimljivije.
Ako mislite drugačije ili imate što za dodati, slobodno se uključite u e-savjetovanje, još uvijek živimo u demokraciji - rok za komentare je do 25.08.
Ovaj je prijedlog Pravilnika u koliziji s Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o zaštiti životinja, Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Kaznenim zakonom. U primjedbama na pojedine odredbe Pravilnika navedeno je obrazloženo u nastavku.
Osim navedenog, Pravilnik sadrži jezične i nomotehnički loše formulacije, što će prouzročiti neprovedivost pojedinih odredbi. Navedeno je također obrazloženo u nastavku u primjedbama po pojedinim člancima.
Zakon o zaštiti životinja u članku 53. st.2. pod nazivom „Odgoj i školovanje kućnih ljubimaca“ navodi da uvjete i način držanja opasnih pasa pravilnikom propisuje ministar. Dakle, temeljem tog Zakona ministar pravilnikom može propisati samo uvjete i način držanja opasnih pasa, a ne i moguće opasnih pasa i pasa iz nekontroliranog uzgoja.
Upitno je i smije li se Pravilnikom definirati što je to opasan pas. Ako već Pravilnik sadrži takvu definiciju, onda ona nikako ne smije biti drugačija od definicije iz Zakona o zaštiti životinja. A u tom Zakonu u članku 4. stavak 1. točka 20. stoji: „opasne životinje su životinje koje zbog neodgovarajućih uvjeta držanja i postupanja s njima mogu ugroziti zdravlje i sigurnost ljudi i životinja te koje pokazuju napadačko ponašanje prema čovjeku.“ Obzirom je jasno da je pas životinja, nesporno je da ova zakonska odredba definira i što se smatra opasnim psom.
Kako svaki podzakonski akt svoje izvorište mora imati u zakonu, tako i ovaj Pravilnik mora biti donesen temeljem Zakona o zaštiti životinja. Obzirom Zakon o zaštiti životinja ministru daje pravo da donese pravilnik, ministar može donijeti samo Pravilnik na koji je ovlašten zakonom, a ne neki drugi, po vlastitom nahođenju.
Zakon o zaštiti životinja ne sadrži definiciju pasmine niti definiciju kontroliranog ili nekontroliranog uzgoja.
Zakon o zaštiti životinja člankom 54. regulira uzgoje kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji. U tom članku nigdje se ne spominje rodovnica kao uvjet za uzgoj. To znači da se, sukladno važećem Zakonu, mogu uzgajati psi sa i bez rodovnice, mješanci i križanci, bez razlike.
Zbog navedenog, Pravilnik je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja.
Člankom 3. Ustava nepovredivost vlasništva navedena je kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Člankom 48. Ustava jamči se pravo vlasništva, a člankom 50. propisuje da je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti.
Naprijed navedenim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima definirano je pravo vlasništva, prava vlasnika (posjedovanje, uporaba, korištenje i raspolaganje) te ograničenja prava vlasništva temeljem zakona.
Iz navedenog jasno proizlazi da je pravo vlasništva ustavom zaštićeno i da se može ograničiti isključivo zakonom iz točno određenih razloga i uz pravo na naknadu vlasniku.
Pas je u Republici Hrvatskoj stvar nad kojom njegov vlasnik ima pravo vlasništva. To znači da se, temeljem naprijed navedenih odredbi Ustava i Zakona o vlasništvu, vlasnička prava vlasnika psa mogu ograničiti samo zakonom.
Obvezna sterilizacija koju spominje Pravilnik u članku 4. Za „moguće opasne pse“ i „pse iz nekontroliranog uzgoja“ je ograničenje prava vlasništva.
Kako se pravo vlasništva smije ograničiti isključivo zakonom, a ne podzakonskim aktima, a Zakon o zaštiti životinja ne sadrži takve odredbe, ova odredba Pravilnika koja se odnosi na obveznu sterilizaciju „moguće opasnih pasa“ i „pasa iz nekontroliranog uzgoja“ je nezakonita i neustavna.
Kako je Zakon o zaštiti životinja sedes materiae u odnosu na sva pitanja koja se tiču kućnih ljubimaca i njihove dobrobiti, a on ne sadrži definiciju pojma pasmine niti je ista sadržana u ovom Pravilniku niti je tim zakonom propisano čime se dokazuje pripadnost pasmini, Pravilnik je nepotpun i nejasan, jer nije jasno temeljem čega će i tko odrediti kojoj pasmini pripada neki pas. Ili u slučaju križanac, križanjem kojih je pasmina taj pas nastao. Zakon o zaštiti životinja ne spominje rodovnicu niti DNA analizu niti bilo koju drugu metodu kojom bi se odredilo porijeklo psa. Notorna je činjenica da se u EU putovnici za kućne ljubimce pod pasminu upisuje ono što kaže vlasnik psa. Veterinari nisu dužni, nemaju pravo niti traže na uvid rodovnice prilikom ispunjavanja te putovnice.
U odnosu na ovaj članak ističe se i primjedba pogrešnog navođenja imena pasmine u slučaju dogo argentino, jer argentinska doga nije ispravan naziv pasmine.
Nije jasno, tko bi i na koji način mogao procijeniti je li prijetila opasnost, bilo ugroženo područje koje pas čuva stvari ili osobe koje pas čuva ili je bila ugrožena mladunčad, kad se područje koje pas čuva definira kao u potpunosti ograđeni otvoreni prostor ili zatvoreni prostor. Životno je i logično da pas čuvar čuva i osoba ili druga životinja koja ulazi u prostor koji pas čuva za njega predstavlja opasnost od koje brani ono što čuva.
U konačnici i Zakon o zaštiti životinja u članku 4. točka 28. definira radne životinje kao pse koji su, između ostalog, tjelesni čuvari i čuvati imovine.
Kad se sve stvari u kontekst, nije jasno, koji bi to napad bio bez povoda i tko bi o tome mogao naknadno odlučivati i koje bi okolnosti taj netko trebao cijeniti.
Posebno se ističe da je u stavku 4. Ovog članka navedeno: „...a u slučaju vezanih pasa“. Navedena odredba u suprotnosti je sa člankom 51. Zakona o zaštiti životinja, u kojemu izrijekom stoji: „zabranjeno je držati pse stalno vezane“.
Ovdje se postavlja pitanje: što je sa rodovnicama koje je izdao AKC ili KC, koje rodovnice F.C.I. priznaje, iako AKC i KC nisu članice FCI.
Kaznena djela u Republici Hrvatskoj nabrojana su u Kaznenom zakonu. U Kaznenom zakonu nema kaznenog djela mučenja životinja nego je tim zakonom utvrđeno kazneno djelo „ubijanje ili mučenje životinja“. U Kaznenom zakonu nema kaznenog djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, preciznije nema glave tog naziva, nema kaznenih djela protiv spolnog čudoređa niti kaznenog djela zlouporabe opojnih droga. Također, termin „elementi“ nije nomotehnički korektan. Naime, Kazneno pravo razlikuje elemente bića kaznenog djela koji čine zakonski opis ili zakonska obilježja kaznenog djela i one elemente koji to nisu. Međutim, ova materija je prekomplicirana da bi se njome bavio ovaj podzakonski akt. Ovo iz razloga što postoji opravdani rizik od pogrešnog shvaćanja i tumačenja. Ukoliko se željelo nabrojati kaznena djela, trebalo se koristiti nazive kaznenih djela ili glava iz Kaznenog zakona, a ne izmišljati svoje nazive ili koristiti one koji više nisu važeći. Također, ukoliko se išlo na takva ograničenja, primjereno bi bilo da se ista odnose na one pravomoćno osuđene u skladu sa člankom 28. Ustava.
Osim toga, odredba nije razumljiva i zbog toga jer su istoj rečenici traži posjedovati uvjerenje iz kaznene evidencije da se ne vodi kazneni postupak i uvjerenje da je za takvo djelo u tijeku postupak. Nadalje, nije jasno što znači posjedovati. Treba li to uvjerenje vlasnik nositi kao osobnu ili ga treba nekome predati, kome ga treba pokazati i predati i u kojim okolnostima nije propisano.
Odredba o uživanju alkohola, droga, poremećenim obiteljskim odnosima, sukobima sa okolinom, agresivnom i ekscesnom ponašanju u cijelosti je nerazumljiva i zapravo je nevjerojatno da se takva odredba uopće nalazi u jednom ozbiljnom pod zakonskom aktu.
Tko bi i na koji način utvrđivao pije li neka osoba alkohol i koliko pije, troši li droge, jesu li odnosi u obitelji poremećeni itd. U konačnici, na primjer svaka obitelj u kojoj su roditelji razvedeni ima poremećene odnose, jer oba roditelja ne žive s djecom. Isto tako, koja je to količina alkohola koja je prekomjerna. Npr. za upravljanje motornim vozilom jedno je vrijeme bila određena kao 0,5 promila pa onda 0. Koja količina vrijedi za držanje pasa i gdje je to točno i u kojem zakonu regulirano.
U članku 7. Pravilnika pod okolnostima koje ukazuju da bi pas mogao biti zlouporabljen, a nepostojanje tih okolnosti je uvjet da bi neka osoba bila vlasnik opasnog psa, navode se stegovne povrede Pravilnika o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza ili povrede Kodeksa o ponašanju Hrvatskog kinološkog saveza.
Prvenstveno treba naglasiti da ne postoji propis naziva Kodeks o ponašanju Hrvatskog kinološkog saveza, nego Kodeks ponašanja Hrvatskog kinološkog saveza pri javnim istupanjima i istupanjima na društvenim mrežama.
Nadalje, Hrvatski kinološki savez je registriran kao udruga građana u Registru udruga pri nadležnom tijelu državne uprave. Registracijski broj Hrvatskog kinološkog saveza je 00000625. Interni propisi udruge građana primjenjuju se samo na članove te udruge. Takvi interni propisi ne mogu se i ne smiju primjenjivati na sve građane Republike Hrvatske.
Osim toga, Pravilnik o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza u suprotnosti je sa važećim Pravilnikom o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgajivaći kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji („Narodne novine“ 56/09) i Pravilnikom o označavanju pasa („Narodne novine“ 72/2010). U nastavku se navode dva primjera. U Pravilniku o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca, Dodatak I., III. Rasplod pod točkom drugom stoji da je dopušteno samo jedno leglo po kuji u godini dana. Godina dana znači 12 mjeseci ili 365 dana. U Pravilniku o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza pod I. Pravilnik o uzgoju i upisu pasa 3. Ženke za rasplod b) stoji da ženka smije imati jedno leglo u kalendarskoj godini. Kalendarska godina nije isto kao i godina dana. Drugi primjer je kolizija sa Pravilnikom o označavanju pasa. Iz Pravilnika o označavanju pasa jasno proizlazi da je vlasnik psa osoba koja je uz broj mikročipa i podatke o psu u Lysacanu navedena kao vlasnik psa. U Pravilniku o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza pod I. Pravilnik o uzgoju i upisu pasa članak 2. točka 3. stoji da je vlasnik ona osoba koja je kuju ili psa stekla na zakonit način, koja je u neosporivu posjedu kuje ili psa i koja to može dokazati zakonitim posjedovanjem izvorne /originalne/ rodovnice. Uzgred se napominje da je u pravnom smislu nejasno što bi značilo „neosporivi posjed“ te da je posjed faktično stanje pa je besmisleno dokazivati ga „posjedovanjem“ nekog dokumenta. S tim u vezi, obzirom da je tema prekompleksna i preopširna, a pravnicima je notorna još od vremena Rimskog prava, ukoliko postoje nejasnoće vezane uz ovu primjedbu, predlaže se predlagatelju konzultirati pravnika.
Nadalje, u Pravilniku o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza pod I. Pravilnik o uzgoju članak 6.f) pod dužnosti uzgajivača stoji da je dužnost uzgajivača da osigura tetoviranje i mikročipiranje pasa shodno odredbama članka 45. Zakona o veterinarstvu (N/N 82/13, 148/13). Zakon o veterinarstvu još je dva puta mijenjan („Narodne novine“ 115/18 i 52/21). Ističe se da je upravo članak 45. izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu („Narodne novine“ 115/18), tako da sve i kad bi postojala mogućnost da se na sve građane Republike Hrvatske primjenjuju propisi jedne udruge, propis ove udruge zahtijeva od građana da se pridržavaju odredbi koje ne postoje.
Kodeks ponašanja Hrvatskog kinološkog saveza pri javnim istupanjima i istupanjima na društvenim mrežama u svojoj biti inkriminira uvrede i klevete koje bi počinili članovi Hrvatskog kinološkog saveza na štetu te udruge ili njezinih članova.
Člankom 38. Ustava Republike Hrvatske zajamčena je sloboda mišljenja i izražavanja mišljenja. Iznimke od tog prava mogu se utvrđivati isključivo u kaznenom postupku pred sudovima. Bilo kakvo drugačije postupanje, uključujući ovaj Kodeks predstavlja kršenje ustavom zajamčenih osobnih i političkih prava i sloboda. Odredbe ovog Kodeksa ne bi se smjele primjenjivati niti na članove te udruge, a kamoli na sve građane Republike Hrvatske.
U kontekstu naprijed navedenih primjedbi, poseban apsurd predstavlja odredba članka 12. Pravilnika, iz koje proizlazi da ukoliko vlasnik opasnog psa ne udovolji odredbama ovoga Pravilnika, vlasniku se, uz nadzor veterinarske inspekcije, takav pas oduzima. U Pravilniku nigdje nije navedeno tko bi bio ovlašten odlučivati o tome udovoljava li vlasnik tim uvjetima. Tko god to bio, veterinarski inspektor ili netko treći, ta osoba bi, sukladno uvjetima iz Pravilnika, trebala biti sudac, psiholog, psihijatar, socijalni radnik, kriminalist i liječnik.
Iz svega navedenog može se jedino zaključiti da je predloženi tekst Pravilnika nezakonit, neustavan i u toj mjeri manjkav da ga treba povući iz postupka e savjetovanja i sačiniti novi, korektan prijedlog Pravilnika, usklađen sa Ustavom i važećim zakonima u Republici Hrvatskoj.
O opasnim ljudima, naravno - ni riječi.
Ponavljamo - uključite se u e-savjetovanje - evo detaljnih uputa kako to učiniti (SA KOMPA, S MOBA NE MOŽETE): https://savjetovanja.gov.hr/.../kako-se-prijaviti-i.../1119
Nakon toga svoj komentar koji ste napisali na e-savjetovanju slobodno zalijepite ispod ovog teksta! (po mogućnosti, uz sliku svog ljubimca ;))
Također, iznimno molimo sve, pa i medije - da slobodno citiraju ovaj tekst, po mogućnosti uz link na Prijedlog pravilnika!
Kome ide na ruku, što se njime htjelo, je li konzultirana struka i koja struka kad se koriste krivi termini (sterilizacija umjesto kastracija) nazivi pasmina, a o popisu pasmina da niti ne govorimo: "rotvajler, njemački, belgijski, nizozemski, srednjeazijski i kavkaski ovčar, čehoslovački vučjak, doberman, njemački bokser, argentinska i bordoška doga, tosa, cane corso, engleski mastif, napuljski mastif, tibetski mastif, hovavart, šarplaninac, tornjak, aljaški malamut, sibirski haski, akita, američka akita, brazilska fila, kangal, rodezijski gonič, kanarski pas, crni ruski terijer, američki buli, američki buldog, iz nekontroliranog uzgoja ili križanca navedenih pasmina iz nekontroliranog uzgojae mora kao preventivnu mjeru osigurati njegovu trajnu sterilizaciju najkasnije po navršavanju dobi od 10 mjeseci."
Srećom, postoji način na koji se građani mogu izjasniti o gore navedenom, a to je preko ovog linka (potrebno je samo prije se registrirati).
Reakciju Retriver Kluba Hrvatske prenosimo u cjelini, uz njihovu dozvolu, zato što smatramo da je odlično pravno argumentirana, što je u ovom trenutku najvažnije i najzanimljivije.
Ako mislite drugačije ili imate što za dodati, slobodno se uključite u e-savjetovanje, još uvijek živimo u demokraciji - rok za komentare je do 25.08.
- Primjedba na Pravilnik u cjelini
Ovaj je prijedlog Pravilnika u koliziji s Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o zaštiti životinja, Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Kaznenim zakonom. U primjedbama na pojedine odredbe Pravilnika navedeno je obrazloženo u nastavku.
Osim navedenog, Pravilnik sadrži jezične i nomotehnički loše formulacije, što će prouzročiti neprovedivost pojedinih odredbi. Navedeno je također obrazloženo u nastavku u primjedbama po pojedinim člancima.
- Primjedba na naziv Pravilnika i na članak 1. stavak 1. i 3., članak 2. stavak 5. i 6., članak 4. stavak 3., 4. i 8., članak 5. stavak 3., 4., 6 i 7., članak 6. stavak 1. i 2., članak 7., članak 11., članak 13.
Zakon o zaštiti životinja u članku 53. st.2. pod nazivom „Odgoj i školovanje kućnih ljubimaca“ navodi da uvjete i način držanja opasnih pasa pravilnikom propisuje ministar. Dakle, temeljem tog Zakona ministar pravilnikom može propisati samo uvjete i način držanja opasnih pasa, a ne i moguće opasnih pasa i pasa iz nekontroliranog uzgoja.
Upitno je i smije li se Pravilnikom definirati što je to opasan pas. Ako već Pravilnik sadrži takvu definiciju, onda ona nikako ne smije biti drugačija od definicije iz Zakona o zaštiti životinja. A u tom Zakonu u članku 4. stavak 1. točka 20. stoji: „opasne životinje su životinje koje zbog neodgovarajućih uvjeta držanja i postupanja s njima mogu ugroziti zdravlje i sigurnost ljudi i životinja te koje pokazuju napadačko ponašanje prema čovjeku.“ Obzirom je jasno da je pas životinja, nesporno je da ova zakonska odredba definira i što se smatra opasnim psom.
Kako svaki podzakonski akt svoje izvorište mora imati u zakonu, tako i ovaj Pravilnik mora biti donesen temeljem Zakona o zaštiti životinja. Obzirom Zakon o zaštiti životinja ministru daje pravo da donese pravilnik, ministar može donijeti samo Pravilnik na koji je ovlašten zakonom, a ne neki drugi, po vlastitom nahođenju.
- Primjedba na odredbe koje se odnose na „pse iz nekontroliranog uzgoja“ u članku 1., 2. i 4. Pravilnika.
Zakon o zaštiti životinja ne sadrži definiciju pasmine niti definiciju kontroliranog ili nekontroliranog uzgoja.
Zakon o zaštiti životinja člankom 54. regulira uzgoje kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji. U tom članku nigdje se ne spominje rodovnica kao uvjet za uzgoj. To znači da se, sukladno važećem Zakonu, mogu uzgajati psi sa i bez rodovnice, mješanci i križanci, bez razlike.
Zbog navedenog, Pravilnik je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja.
- Primjedba na članak 4. Pravilnika
Člankom 3. Ustava nepovredivost vlasništva navedena je kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Člankom 48. Ustava jamči se pravo vlasništva, a člankom 50. propisuje da je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti.
Naprijed navedenim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima definirano je pravo vlasništva, prava vlasnika (posjedovanje, uporaba, korištenje i raspolaganje) te ograničenja prava vlasništva temeljem zakona.
Iz navedenog jasno proizlazi da je pravo vlasništva ustavom zaštićeno i da se može ograničiti isključivo zakonom iz točno određenih razloga i uz pravo na naknadu vlasniku.
Pas je u Republici Hrvatskoj stvar nad kojom njegov vlasnik ima pravo vlasništva. To znači da se, temeljem naprijed navedenih odredbi Ustava i Zakona o vlasništvu, vlasnička prava vlasnika psa mogu ograničiti samo zakonom.
Obvezna sterilizacija koju spominje Pravilnik u članku 4. Za „moguće opasne pse“ i „pse iz nekontroliranog uzgoja“ je ograničenje prava vlasništva.
Kako se pravo vlasništva smije ograničiti isključivo zakonom, a ne podzakonskim aktima, a Zakon o zaštiti životinja ne sadrži takve odredbe, ova odredba Pravilnika koja se odnosi na obveznu sterilizaciju „moguće opasnih pasa“ i „pasa iz nekontroliranog uzgoja“ je nezakonita i neustavna.
Kako je Zakon o zaštiti životinja sedes materiae u odnosu na sva pitanja koja se tiču kućnih ljubimaca i njihove dobrobiti, a on ne sadrži definiciju pojma pasmine niti je ista sadržana u ovom Pravilniku niti je tim zakonom propisano čime se dokazuje pripadnost pasmini, Pravilnik je nepotpun i nejasan, jer nije jasno temeljem čega će i tko odrediti kojoj pasmini pripada neki pas. Ili u slučaju križanac, križanjem kojih je pasmina taj pas nastao. Zakon o zaštiti životinja ne spominje rodovnicu niti DNA analizu niti bilo koju drugu metodu kojom bi se odredilo porijeklo psa. Notorna je činjenica da se u EU putovnici za kućne ljubimce pod pasminu upisuje ono što kaže vlasnik psa. Veterinari nisu dužni, nemaju pravo niti traže na uvid rodovnice prilikom ispunjavanja te putovnice.
U odnosu na ovaj članak ističe se i primjedba pogrešnog navođenja imena pasmine u slučaju dogo argentino, jer argentinska doga nije ispravan naziv pasmine.
- Primjedba na članak 2. stavak 3. i 4. Pravilnika
Nije jasno, tko bi i na koji način mogao procijeniti je li prijetila opasnost, bilo ugroženo područje koje pas čuva stvari ili osobe koje pas čuva ili je bila ugrožena mladunčad, kad se područje koje pas čuva definira kao u potpunosti ograđeni otvoreni prostor ili zatvoreni prostor. Životno je i logično da pas čuvar čuva i osoba ili druga životinja koja ulazi u prostor koji pas čuva za njega predstavlja opasnost od koje brani ono što čuva.
U konačnici i Zakon o zaštiti životinja u članku 4. točka 28. definira radne životinje kao pse koji su, između ostalog, tjelesni čuvari i čuvati imovine.
Kad se sve stvari u kontekst, nije jasno, koji bi to napad bio bez povoda i tko bi o tome mogao naknadno odlučivati i koje bi okolnosti taj netko trebao cijeniti.
Posebno se ističe da je u stavku 4. Ovog članka navedeno: „...a u slučaju vezanih pasa“. Navedena odredba u suprotnosti je sa člankom 51. Zakona o zaštiti životinja, u kojemu izrijekom stoji: „zabranjeno je držati pse stalno vezane“.
- Primjedba na članak 2. stavak 5. Pravilnika
Ovdje se postavlja pitanje: što je sa rodovnicama koje je izdao AKC ili KC, koje rodovnice F.C.I. priznaje, iako AKC i KC nisu članice FCI.
- Primjedba na članak 7. Pravilnika
Kaznena djela u Republici Hrvatskoj nabrojana su u Kaznenom zakonu. U Kaznenom zakonu nema kaznenog djela mučenja životinja nego je tim zakonom utvrđeno kazneno djelo „ubijanje ili mučenje životinja“. U Kaznenom zakonu nema kaznenog djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, preciznije nema glave tog naziva, nema kaznenih djela protiv spolnog čudoređa niti kaznenog djela zlouporabe opojnih droga. Također, termin „elementi“ nije nomotehnički korektan. Naime, Kazneno pravo razlikuje elemente bića kaznenog djela koji čine zakonski opis ili zakonska obilježja kaznenog djela i one elemente koji to nisu. Međutim, ova materija je prekomplicirana da bi se njome bavio ovaj podzakonski akt. Ovo iz razloga što postoji opravdani rizik od pogrešnog shvaćanja i tumačenja. Ukoliko se željelo nabrojati kaznena djela, trebalo se koristiti nazive kaznenih djela ili glava iz Kaznenog zakona, a ne izmišljati svoje nazive ili koristiti one koji više nisu važeći. Također, ukoliko se išlo na takva ograničenja, primjereno bi bilo da se ista odnose na one pravomoćno osuđene u skladu sa člankom 28. Ustava.
Osim toga, odredba nije razumljiva i zbog toga jer su istoj rečenici traži posjedovati uvjerenje iz kaznene evidencije da se ne vodi kazneni postupak i uvjerenje da je za takvo djelo u tijeku postupak. Nadalje, nije jasno što znači posjedovati. Treba li to uvjerenje vlasnik nositi kao osobnu ili ga treba nekome predati, kome ga treba pokazati i predati i u kojim okolnostima nije propisano.
Odredba o uživanju alkohola, droga, poremećenim obiteljskim odnosima, sukobima sa okolinom, agresivnom i ekscesnom ponašanju u cijelosti je nerazumljiva i zapravo je nevjerojatno da se takva odredba uopće nalazi u jednom ozbiljnom pod zakonskom aktu.
Tko bi i na koji način utvrđivao pije li neka osoba alkohol i koliko pije, troši li droge, jesu li odnosi u obitelji poremećeni itd. U konačnici, na primjer svaka obitelj u kojoj su roditelji razvedeni ima poremećene odnose, jer oba roditelja ne žive s djecom. Isto tako, koja je to količina alkohola koja je prekomjerna. Npr. za upravljanje motornim vozilom jedno je vrijeme bila određena kao 0,5 promila pa onda 0. Koja količina vrijedi za držanje pasa i gdje je to točno i u kojem zakonu regulirano.
U članku 7. Pravilnika pod okolnostima koje ukazuju da bi pas mogao biti zlouporabljen, a nepostojanje tih okolnosti je uvjet da bi neka osoba bila vlasnik opasnog psa, navode se stegovne povrede Pravilnika o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza ili povrede Kodeksa o ponašanju Hrvatskog kinološkog saveza.
Prvenstveno treba naglasiti da ne postoji propis naziva Kodeks o ponašanju Hrvatskog kinološkog saveza, nego Kodeks ponašanja Hrvatskog kinološkog saveza pri javnim istupanjima i istupanjima na društvenim mrežama.
Nadalje, Hrvatski kinološki savez je registriran kao udruga građana u Registru udruga pri nadležnom tijelu državne uprave. Registracijski broj Hrvatskog kinološkog saveza je 00000625. Interni propisi udruge građana primjenjuju se samo na članove te udruge. Takvi interni propisi ne mogu se i ne smiju primjenjivati na sve građane Republike Hrvatske.
Osim toga, Pravilnik o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza u suprotnosti je sa važećim Pravilnikom o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgajivaći kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji („Narodne novine“ 56/09) i Pravilnikom o označavanju pasa („Narodne novine“ 72/2010). U nastavku se navode dva primjera. U Pravilniku o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca, Dodatak I., III. Rasplod pod točkom drugom stoji da je dopušteno samo jedno leglo po kuji u godini dana. Godina dana znači 12 mjeseci ili 365 dana. U Pravilniku o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza pod I. Pravilnik o uzgoju i upisu pasa 3. Ženke za rasplod b) stoji da ženka smije imati jedno leglo u kalendarskoj godini. Kalendarska godina nije isto kao i godina dana. Drugi primjer je kolizija sa Pravilnikom o označavanju pasa. Iz Pravilnika o označavanju pasa jasno proizlazi da je vlasnik psa osoba koja je uz broj mikročipa i podatke o psu u Lysacanu navedena kao vlasnik psa. U Pravilniku o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza pod I. Pravilnik o uzgoju i upisu pasa članak 2. točka 3. stoji da je vlasnik ona osoba koja je kuju ili psa stekla na zakonit način, koja je u neosporivu posjedu kuje ili psa i koja to može dokazati zakonitim posjedovanjem izvorne /originalne/ rodovnice. Uzgred se napominje da je u pravnom smislu nejasno što bi značilo „neosporivi posjed“ te da je posjed faktično stanje pa je besmisleno dokazivati ga „posjedovanjem“ nekog dokumenta. S tim u vezi, obzirom da je tema prekompleksna i preopširna, a pravnicima je notorna još od vremena Rimskog prava, ukoliko postoje nejasnoće vezane uz ovu primjedbu, predlaže se predlagatelju konzultirati pravnika.
Nadalje, u Pravilniku o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza pod I. Pravilnik o uzgoju članak 6.f) pod dužnosti uzgajivača stoji da je dužnost uzgajivača da osigura tetoviranje i mikročipiranje pasa shodno odredbama članka 45. Zakona o veterinarstvu (N/N 82/13, 148/13). Zakon o veterinarstvu još je dva puta mijenjan („Narodne novine“ 115/18 i 52/21). Ističe se da je upravo članak 45. izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu („Narodne novine“ 115/18), tako da sve i kad bi postojala mogućnost da se na sve građane Republike Hrvatske primjenjuju propisi jedne udruge, propis ove udruge zahtijeva od građana da se pridržavaju odredbi koje ne postoje.
Kodeks ponašanja Hrvatskog kinološkog saveza pri javnim istupanjima i istupanjima na društvenim mrežama u svojoj biti inkriminira uvrede i klevete koje bi počinili članovi Hrvatskog kinološkog saveza na štetu te udruge ili njezinih članova.
Člankom 38. Ustava Republike Hrvatske zajamčena je sloboda mišljenja i izražavanja mišljenja. Iznimke od tog prava mogu se utvrđivati isključivo u kaznenom postupku pred sudovima. Bilo kakvo drugačije postupanje, uključujući ovaj Kodeks predstavlja kršenje ustavom zajamčenih osobnih i političkih prava i sloboda. Odredbe ovog Kodeksa ne bi se smjele primjenjivati niti na članove te udruge, a kamoli na sve građane Republike Hrvatske.
U kontekstu naprijed navedenih primjedbi, poseban apsurd predstavlja odredba članka 12. Pravilnika, iz koje proizlazi da ukoliko vlasnik opasnog psa ne udovolji odredbama ovoga Pravilnika, vlasniku se, uz nadzor veterinarske inspekcije, takav pas oduzima. U Pravilniku nigdje nije navedeno tko bi bio ovlašten odlučivati o tome udovoljava li vlasnik tim uvjetima. Tko god to bio, veterinarski inspektor ili netko treći, ta osoba bi, sukladno uvjetima iz Pravilnika, trebala biti sudac, psiholog, psihijatar, socijalni radnik, kriminalist i liječnik.
Iz svega navedenog može se jedino zaključiti da je predloženi tekst Pravilnika nezakonit, neustavan i u toj mjeri manjkav da ga treba povući iz postupka e savjetovanja i sačiniti novi, korektan prijedlog Pravilnika, usklađen sa Ustavom i važećim zakonima u Republici Hrvatskoj.
O opasnim ljudima, naravno - ni riječi.
Ponavljamo - uključite se u e-savjetovanje - evo detaljnih uputa kako to učiniti (SA KOMPA, S MOBA NE MOŽETE): https://savjetovanja.gov.hr/.../kako-se-prijaviti-i.../1119
Nakon toga svoj komentar koji ste napisali na e-savjetovanju slobodno zalijepite ispod ovog teksta! (po mogućnosti, uz sliku svog ljubimca ;))
Također, iznimno molimo sve, pa i medije - da slobodno citiraju ovaj tekst, po mogućnosti uz link na Prijedlog pravilnika!