Mogu li psi biti senilni? Nažalost - da!
- font size decrease font size increase font size
Napisao: Mirko Ćelić, dr.med.vet.
Kada je moja Jack Russellica Chili imala 17-tak godina, znala je besciljno lutati dnevnim boravkom, ponekad bi se klatila nasred prostorije kao da je zaboravila kamo je krenula, a ponekad bi došla do zida, naslonila se glavom i tako ostala...
Sve dok je netko od nas ne bi pomazio, onda je reagirala kao da se prenula iz sna i zatim se zaputila prema krevetiću, zdjelici ili ulaznim vratima (imamo dvorište).
Nikada nije obavila nuždu pod sebe, znala je naći svoj krevetić i zdjelice unatoč mreni, bila je nagluha, ali je s vremenom i postala vidno senilna, a dobar dio vremena je provodila spavajući. Uginula je u devetnaestoj godini života, na današnji dan (27.01.)
Chili, zadnja fotka (1994-2012)
U međuvremenu je moja križanka labradora Liza ostarjela, i sada - sa punih 15 godina i 3 mjeseca, čini mi se da povremeno iskazuje neke znakove demencije, ali puno blaže nego Chili. Na primjer, kada je probudimo radi izlaska - neko vrijeme kao da ne zna gdje je...ponekad zaboravi kakiti vani pa to obavi u dvorištu - što nikada prije nije radila, i slično. Sitnice su to, vrlo vjerojatno zato što joj još od moždanog udara sustavno dajemo Karsivan, odnosno Canergy (naći ćete ga dolje na popisu medikamenata), Omega 3-6-9 masne kiseline, vitamin E, voće i povrće te posebne vitamine i minerale za pse koji su na domaćoj, kuhanoj hrani. Nedavno smo sreli susjedu, kuju slične dobi, pasmine i veličine koja bitno lošije izgleda i puno se sporije kreće, a djeluje pomalo izgubljeno.
Naravno, nešto je i u genetici, ali vjerujem da smo sve to znali i imali kada je Chili bila stara, da bismo joj olakšali zadnje godine – a možda i produžili život. Doduše, ona je također jela kuhano, ali nismo znali za sve te medikamente i dodatke o kojima možete pročitati u Mirkovom tekstu. Za neke nisam znala ni ja, ali sada ću ih svakako nabaviti.
Predajem sada riječ struci:
DEMENCIJA - KOGNITIVNA DISFUNKCIJA KOD PASA (CCD)
Ovo stanje kod starijih pasa je dosta slično Alzheimerovoj bolesti kod ljudi. Naime, i kod pasa dolazi do nakupljanja specifičnog proteinskog plaka (beta amiloida) u mozgu. Ovo za posledicu ima oštećenje moždanog tkiva, a moždane ćelije se smanjuju što će dovesti do smanjene sposobnsti rasuđivanja, gubitka memorije i nemogućnosti da se pas ponaša u skladu sa ranije usvojenim kućnim pravilima (obavljanje nužde i slično). Ovo je progresivna bolest za koju ne postoji lijek, ali se može držati pod kontrolom u cilju popravljanja kvaliteta života oboljelih pasa.
U jednom istraživanju grupe pasa starih od 11 do 16 godina, 28% vlasnika pasa u dobi od 11 do 12 godina te 68% vlasnika pasa od 15 do 16 godina izvijestilo je da njihov pas pokazuje najmanje jedan od simptoma demencije. Međutim, važno je napomenuti da su to simptomi koje vlasnici kućnih ljubimaca primjećuju u usporedbi s vremenom odnosno vide razliku u ponašanju psa kada bio mlađi. Istraživanje je pokazalo da, ako biste pokušali trenirati svog psa za neke nove zadatke, mnogi psi nakon otprilike sedme godine počinju pokazivati značajno slabljenje pamćenja i smanjenu sposobnost učenja.
Demencija kod pasa je izraz koji objedinjuje četiri odvojene kognitivne forme i neurobihejvioralni je sindrom uzrkovan starošću pasa. U ove 4 forme spadaju:
1. Involutivna melanholija (staračka depresija)
Depresija se kod pasa javlja u poznijoj životnoj dob . Nekoliko faktora ima ulogu u nastanku ovog stanja, ali se načelno smatra da je neliječena anksioznost ključni uzrok . Budući da simptomi koji se manifestju neprekidnim kretanjem u krug, besciljnim hodanjme i obavljanjem nužde u kući zahtjevaju ograničenje kretanja psa, ovo može dovesti do pojačane anksioznosti koja će rezultirati pogoršanjem stanja. Ostali simptomi ove forme su često letargija, poremećaji spavanja i vokalizacija – lajanje bez povoda.
2. Distimija
Često obuhvata gubitak osjećaja za dužinu tijela i veličinu uopšte. Psi sa distimijom se često zaglave između komada namještaja jer nisu u stanju da procjene kuda mogu neometano proći. Sve što treba da urade je da se vrate unazad, ali njihovo stanje im ne dozvoljava da se sjete kako da to učine. Drugi simptomi se javljaju kao poremećaj sna, konstantno režanje, cviljenje ili naoko agresivno ponašanje. Ali pažnja - pse u stanju distimije je vrlo lako isprovocirati da ugrizu.
3. Naglašena agresija
Kod starijih pasa, agresija je najčešće uzorkovana poremećenom funkcijom struktura koje su u vezi sa neurotransmiterom serotoninom. Kortikalni tumori mogu biti jedan od uzroka. Psi sa ovom formom CCD –a gube sposobnost komunikacije sa drugim životinjama i ljudima, odnosno prvo grizu pa tek onda upozoravaju.
4. Konfuzija
Ova forma je najbliža Alzheimeru kod ljudi. Predstavlja duboko propadanje u smislu kognitivne sposobnosti - psi jednostavno nisu u stanju da više shvate bilo
šta: zaboravljaju svoje vlasnike, druge životinje koje žive sa njima u istoj kući, zaboravljaju svoju do tada naučenu rutinu. Permanentno stoje naslonjeni glavom na zid ili u ćoškovima itd.
Simptomi koje vlasnici najčešće uočavaju :
- Gubitak memorije
- Dezorijentisanost i konfuzija
- Gledanje u jednu tačku (prostor ili zid)
- Besciljno hodanje
- Često zaglavljivanje između komada namještaja
- Gubitak ravnoteže i padanje
- Poremećaji spavanja
- Uznemirenost
- Lajanje bez uzroka
- Pojačana anksioznost i strah
- Opsesivna ponašanja, npr. lizanje
- Ignorisanje vlasnika
Kada se dijagostikuje CCD bitno je da se isključe druga medicinska stanja koja mogu dovesti do pojave sličnih simptoma.
LIJEČENJE
1. Medikamenti
Kao što smo već rekli, specifična terapija koja će dovesti do ozdravljenja kod pasa oboljelih od ove bolesti ne postoji.
U poslednje vrijeme lijek koji obećava je Ropesalazin - vodeći je lijek koji se primjenjuje kod ljudi oboljelih od Alzheimerove bolesti. U pilot kliničkoj studiji na psima, ovaj lijek je pokazao veliki uspjeh kod CCD-a. Ropesalazin je lijek koji prevenira upalu i štiti od slobodnih radikala koji doprinose oštećenju nervnih ćelija i produkciji amiloidnog plaka.
Studija sa Ropesalazinom je sprovedena na 6 pasa starih 10 i više godina koji su pokazivali simptome ozbiljne kognitivne disfunkcije. Nakon 8 sedmica oralne primjene ovog lijeka, svih 6 pasa su se vratili u normalan opseg kognitivne funkcije i dnevnih aktivnosti.
Selegilin hidrohlorid (Anypril) je ireverzibilni inhibitor enzima monoaminske oksidaze a indikovan je kod tretiranja kliničkih manifestacija ovog oboljenja. Nakon primjene od mjesec dana kod 77% dolazi do odgovora na terapiju i poboljšanja simptoma. Dozu i način primjene treba da ustanovi veterinar. Budući da lijek ima mnogo nuspojava, ne savjetuje se davanje bez konsultacija sa veterinarom .
Propentofilin (Carsivan) je lijek koji je u mnogim evropskim zemljama registrovan za liječenje letargije kod starjih pasa. Ovaj lijek popravlja cirkulaciju u mozgu i smanjuje viskoznost krvi.
2. Ishrana
Postoje specijalne komercijalne hrane obogaćene antioksidansima koji mogu usporiti progresiju kognitivne disfunkcije kod pasa, popravljaju ponašanje i imaju zaštitini efekat. Klinička studija je pokazala da ishrana hranom obogaćenom antioksidansima kod starijih pasa (dnevna doza 21 mg /kg /dnevno Vitamina E, 1.6 mg /kg / dnevno Vitamina C, 5.2 mg/kg/dnevno Carnitina, 2.5 mg /kg dnevno Lipoične kiseline, te svježe voće i povrće u količini od 5-6 porcija dnevno) smanjuje napredovanje kognitivne disfunkcije u značajnoj mjeri.
Na tržištu postoji i komercijalna hrana koja je napravljena baš u svrhu kontrole ovog oboljenja (Hills Prescription Diet d/b) za koju je dokazano da u određenoj mjeri popravlja zdravstveno stanje pasa oboljelih od kognitivne diskfunkcije. Ova hrana je obogaćena antioksidansima: vitamini E i C, selenom, beta karotenom , flavonidima, karotenoidima, omega 3 masnim kiselinama EPA i DHA .
3. Podrška za pse sa CCD kroz suplementaciju
- Fosfatidilserin - Fosfatidilserin je aminofosfolipid (masna tvar) i derivat aminokiselina koji se prirodno proizvode u tijelu. Zapravo čini veliki dio mozga (15% ukupnog fosfolipidnog sloja u mozgu). Fosfatidilserin se prvenstveno koristi za poboljšanje pamćenja, učenja i pažnje, za liječenje Alzheimerove bolesti, poboljšanje atletskih performansi i mnogih drugih stanja. Najbolje učinke pokazuje 60 dana nakon primjene (Senilife Ceva Animal Health). Proizvod ovog proizvođača takođe sadrži ginko bilobu , vitamin B6 , vitamin E i resveratrol koji pomaže kod oksidativnih oštećenja i smanjuje sekreciju beta amiloida.
- Omega 3 masne kiseline – naročito su dobre one koje sadrže ulja haringe, sardina i skuše. Riblja ulja su najbolji izbori omega 3 masnih kiselina (EPA i DHA). Preporučene doze su 100 do 150 mg na 4.5 kg tjelesne težine psa.
- Vitamin C je moćan antioksidant i efikasan u borbi sa slobodnim radikalima. Prirodni izvori su voće, povrće i meso. Vitamin C je sklon oksidativnim procesima stoga se njegova količina tokom pripremanja i skladištenja hrane dramatično smanjuje. Preporuke doza za dugoročnu suplementaciju su 50 do 125 mg dva puta dnevno za male pse, 125 do 150 mg dva puta dnevno za pse srednje veličine i 250 mg do 500 mg za velike pse takođe 2 puta dnevno.
- Vitamin E - dobre izvore predstavljaju hladno cijeđena biljna ulja, orašasti plodovi, zeleno povrće, jaja, meso, riba. Preporučene doze su 77.5 mg alfa tokoferola na 1000 kcal /ME dnevno.
- Flavonidi - najčešće upotrebljavan za ovu svrhu je Kvercetin. On je prirodni antioksidantni bioflavonid koji se nalazi u crnom vinu, grejpfrutu, jabukama i crvenom luku. Preporučena doza za upotrebu flavonida iz suplemenata je 200 do 1500 mg dnevno podijeljeno u dvije do tri doze.
- Lipoična kiselina i L karnitin su mitohondrijalni faktori koji utiču na bolje funkionisanje mitohondrija i mogu značajno popraviti njihovu funkciju, a takođe smanjuju oksidativno oštećenje RNK. Dokazano je da doprinose popravljanju promjena ponašanja uzrokovanih demencijom kod pasa. Preporučena dnevna doza za L karnitin kod malih pasa je 20 do 150 mg /kg , za pse srednje veličine 1 gram (1000 mg) svakih 8 do 12 sati, a za velike pse 2 grama svakih 8 do 12 sati. Preporučena doza za lipoičnu kiselinu je 1 do 5 mg / kg tjelesne mase.
O starosti kod pasa općenito više pročitajte ovdje.
Pozdrav od Lize
Važno:
ovaj tekst ne smije poslužiti za dijagnostiku niti liječenje vaše životinje! Ukoliko imate problema navedenih u tekstu, potražite pomoć veterinara!
Ako vam se sviđa ovaj članak slobodno ga podijelite na društvenoj mreži!
Pasji život™
Ovaj tekst je zaštićen autorskim pravom - blogeri, portali i drugi mediji - ukoliko ne tražite dopuštenje autora, biti ćemo prisiljeni djelovati pravnim putem.
Kada je moja Jack Russellica Chili imala 17-tak godina, znala je besciljno lutati dnevnim boravkom, ponekad bi se klatila nasred prostorije kao da je zaboravila kamo je krenula, a ponekad bi došla do zida, naslonila se glavom i tako ostala...
Sve dok je netko od nas ne bi pomazio, onda je reagirala kao da se prenula iz sna i zatim se zaputila prema krevetiću, zdjelici ili ulaznim vratima (imamo dvorište).
Nikada nije obavila nuždu pod sebe, znala je naći svoj krevetić i zdjelice unatoč mreni, bila je nagluha, ali je s vremenom i postala vidno senilna, a dobar dio vremena je provodila spavajući. Uginula je u devetnaestoj godini života, na današnji dan (27.01.)
Chili, zadnja fotka (1994-2012)
U međuvremenu je moja križanka labradora Liza ostarjela, i sada - sa punih 15 godina i 3 mjeseca, čini mi se da povremeno iskazuje neke znakove demencije, ali puno blaže nego Chili. Na primjer, kada je probudimo radi izlaska - neko vrijeme kao da ne zna gdje je...ponekad zaboravi kakiti vani pa to obavi u dvorištu - što nikada prije nije radila, i slično. Sitnice su to, vrlo vjerojatno zato što joj još od moždanog udara sustavno dajemo Karsivan, odnosno Canergy (naći ćete ga dolje na popisu medikamenata), Omega 3-6-9 masne kiseline, vitamin E, voće i povrće te posebne vitamine i minerale za pse koji su na domaćoj, kuhanoj hrani. Nedavno smo sreli susjedu, kuju slične dobi, pasmine i veličine koja bitno lošije izgleda i puno se sporije kreće, a djeluje pomalo izgubljeno.
Naravno, nešto je i u genetici, ali vjerujem da smo sve to znali i imali kada je Chili bila stara, da bismo joj olakšali zadnje godine – a možda i produžili život. Doduše, ona je također jela kuhano, ali nismo znali za sve te medikamente i dodatke o kojima možete pročitati u Mirkovom tekstu. Za neke nisam znala ni ja, ali sada ću ih svakako nabaviti.
Predajem sada riječ struci:
DEMENCIJA - KOGNITIVNA DISFUNKCIJA KOD PASA (CCD)
Ovo stanje kod starijih pasa je dosta slično Alzheimerovoj bolesti kod ljudi. Naime, i kod pasa dolazi do nakupljanja specifičnog proteinskog plaka (beta amiloida) u mozgu. Ovo za posledicu ima oštećenje moždanog tkiva, a moždane ćelije se smanjuju što će dovesti do smanjene sposobnsti rasuđivanja, gubitka memorije i nemogućnosti da se pas ponaša u skladu sa ranije usvojenim kućnim pravilima (obavljanje nužde i slično). Ovo je progresivna bolest za koju ne postoji lijek, ali se može držati pod kontrolom u cilju popravljanja kvaliteta života oboljelih pasa.
U jednom istraživanju grupe pasa starih od 11 do 16 godina, 28% vlasnika pasa u dobi od 11 do 12 godina te 68% vlasnika pasa od 15 do 16 godina izvijestilo je da njihov pas pokazuje najmanje jedan od simptoma demencije. Međutim, važno je napomenuti da su to simptomi koje vlasnici kućnih ljubimaca primjećuju u usporedbi s vremenom odnosno vide razliku u ponašanju psa kada bio mlađi. Istraživanje je pokazalo da, ako biste pokušali trenirati svog psa za neke nove zadatke, mnogi psi nakon otprilike sedme godine počinju pokazivati značajno slabljenje pamćenja i smanjenu sposobnost učenja.
Demencija kod pasa je izraz koji objedinjuje četiri odvojene kognitivne forme i neurobihejvioralni je sindrom uzrkovan starošću pasa. U ove 4 forme spadaju:
1. Involutivna melanholija (staračka depresija)
Depresija se kod pasa javlja u poznijoj životnoj dob . Nekoliko faktora ima ulogu u nastanku ovog stanja, ali se načelno smatra da je neliječena anksioznost ključni uzrok . Budući da simptomi koji se manifestju neprekidnim kretanjem u krug, besciljnim hodanjme i obavljanjem nužde u kući zahtjevaju ograničenje kretanja psa, ovo može dovesti do pojačane anksioznosti koja će rezultirati pogoršanjem stanja. Ostali simptomi ove forme su često letargija, poremećaji spavanja i vokalizacija – lajanje bez povoda.
2. Distimija
Često obuhvata gubitak osjećaja za dužinu tijela i veličinu uopšte. Psi sa distimijom se često zaglave između komada namještaja jer nisu u stanju da procjene kuda mogu neometano proći. Sve što treba da urade je da se vrate unazad, ali njihovo stanje im ne dozvoljava da se sjete kako da to učine. Drugi simptomi se javljaju kao poremećaj sna, konstantno režanje, cviljenje ili naoko agresivno ponašanje. Ali pažnja - pse u stanju distimije je vrlo lako isprovocirati da ugrizu.
3. Naglašena agresija
Kod starijih pasa, agresija je najčešće uzorkovana poremećenom funkcijom struktura koje su u vezi sa neurotransmiterom serotoninom. Kortikalni tumori mogu biti jedan od uzroka. Psi sa ovom formom CCD –a gube sposobnost komunikacije sa drugim životinjama i ljudima, odnosno prvo grizu pa tek onda upozoravaju.
4. Konfuzija
Ova forma je najbliža Alzheimeru kod ljudi. Predstavlja duboko propadanje u smislu kognitivne sposobnosti - psi jednostavno nisu u stanju da više shvate bilo
šta: zaboravljaju svoje vlasnike, druge životinje koje žive sa njima u istoj kući, zaboravljaju svoju do tada naučenu rutinu. Permanentno stoje naslonjeni glavom na zid ili u ćoškovima itd.
Simptomi koje vlasnici najčešće uočavaju :
- Gubitak memorije
- Dezorijentisanost i konfuzija
- Gledanje u jednu tačku (prostor ili zid)
- Besciljno hodanje
- Često zaglavljivanje između komada namještaja
- Gubitak ravnoteže i padanje
- Poremećaji spavanja
- Uznemirenost
- Lajanje bez uzroka
- Pojačana anksioznost i strah
- Opsesivna ponašanja, npr. lizanje
- Ignorisanje vlasnika
Kada se dijagostikuje CCD bitno je da se isključe druga medicinska stanja koja mogu dovesti do pojave sličnih simptoma.
LIJEČENJE
1. Medikamenti
Kao što smo već rekli, specifična terapija koja će dovesti do ozdravljenja kod pasa oboljelih od ove bolesti ne postoji.
U poslednje vrijeme lijek koji obećava je Ropesalazin - vodeći je lijek koji se primjenjuje kod ljudi oboljelih od Alzheimerove bolesti. U pilot kliničkoj studiji na psima, ovaj lijek je pokazao veliki uspjeh kod CCD-a. Ropesalazin je lijek koji prevenira upalu i štiti od slobodnih radikala koji doprinose oštećenju nervnih ćelija i produkciji amiloidnog plaka.
Studija sa Ropesalazinom je sprovedena na 6 pasa starih 10 i više godina koji su pokazivali simptome ozbiljne kognitivne disfunkcije. Nakon 8 sedmica oralne primjene ovog lijeka, svih 6 pasa su se vratili u normalan opseg kognitivne funkcije i dnevnih aktivnosti.
Selegilin hidrohlorid (Anypril) je ireverzibilni inhibitor enzima monoaminske oksidaze a indikovan je kod tretiranja kliničkih manifestacija ovog oboljenja. Nakon primjene od mjesec dana kod 77% dolazi do odgovora na terapiju i poboljšanja simptoma. Dozu i način primjene treba da ustanovi veterinar. Budući da lijek ima mnogo nuspojava, ne savjetuje se davanje bez konsultacija sa veterinarom .
Propentofilin (Carsivan) je lijek koji je u mnogim evropskim zemljama registrovan za liječenje letargije kod starjih pasa. Ovaj lijek popravlja cirkulaciju u mozgu i smanjuje viskoznost krvi.
2. Ishrana
Postoje specijalne komercijalne hrane obogaćene antioksidansima koji mogu usporiti progresiju kognitivne disfunkcije kod pasa, popravljaju ponašanje i imaju zaštitini efekat. Klinička studija je pokazala da ishrana hranom obogaćenom antioksidansima kod starijih pasa (dnevna doza 21 mg /kg /dnevno Vitamina E, 1.6 mg /kg / dnevno Vitamina C, 5.2 mg/kg/dnevno Carnitina, 2.5 mg /kg dnevno Lipoične kiseline, te svježe voće i povrće u količini od 5-6 porcija dnevno) smanjuje napredovanje kognitivne disfunkcije u značajnoj mjeri.
Na tržištu postoji i komercijalna hrana koja je napravljena baš u svrhu kontrole ovog oboljenja (Hills Prescription Diet d/b) za koju je dokazano da u određenoj mjeri popravlja zdravstveno stanje pasa oboljelih od kognitivne diskfunkcije. Ova hrana je obogaćena antioksidansima: vitamini E i C, selenom, beta karotenom , flavonidima, karotenoidima, omega 3 masnim kiselinama EPA i DHA .
3. Podrška za pse sa CCD kroz suplementaciju
- Fosfatidilserin - Fosfatidilserin je aminofosfolipid (masna tvar) i derivat aminokiselina koji se prirodno proizvode u tijelu. Zapravo čini veliki dio mozga (15% ukupnog fosfolipidnog sloja u mozgu). Fosfatidilserin se prvenstveno koristi za poboljšanje pamćenja, učenja i pažnje, za liječenje Alzheimerove bolesti, poboljšanje atletskih performansi i mnogih drugih stanja. Najbolje učinke pokazuje 60 dana nakon primjene (Senilife Ceva Animal Health). Proizvod ovog proizvođača takođe sadrži ginko bilobu , vitamin B6 , vitamin E i resveratrol koji pomaže kod oksidativnih oštećenja i smanjuje sekreciju beta amiloida.
- Omega 3 masne kiseline – naročito su dobre one koje sadrže ulja haringe, sardina i skuše. Riblja ulja su najbolji izbori omega 3 masnih kiselina (EPA i DHA). Preporučene doze su 100 do 150 mg na 4.5 kg tjelesne težine psa.
- Vitamin C je moćan antioksidant i efikasan u borbi sa slobodnim radikalima. Prirodni izvori su voće, povrće i meso. Vitamin C je sklon oksidativnim procesima stoga se njegova količina tokom pripremanja i skladištenja hrane dramatično smanjuje. Preporuke doza za dugoročnu suplementaciju su 50 do 125 mg dva puta dnevno za male pse, 125 do 150 mg dva puta dnevno za pse srednje veličine i 250 mg do 500 mg za velike pse takođe 2 puta dnevno.
- Vitamin E - dobre izvore predstavljaju hladno cijeđena biljna ulja, orašasti plodovi, zeleno povrće, jaja, meso, riba. Preporučene doze su 77.5 mg alfa tokoferola na 1000 kcal /ME dnevno.
- Flavonidi - najčešće upotrebljavan za ovu svrhu je Kvercetin. On je prirodni antioksidantni bioflavonid koji se nalazi u crnom vinu, grejpfrutu, jabukama i crvenom luku. Preporučena doza za upotrebu flavonida iz suplemenata je 200 do 1500 mg dnevno podijeljeno u dvije do tri doze.
- Lipoična kiselina i L karnitin su mitohondrijalni faktori koji utiču na bolje funkionisanje mitohondrija i mogu značajno popraviti njihovu funkciju, a takođe smanjuju oksidativno oštećenje RNK. Dokazano je da doprinose popravljanju promjena ponašanja uzrokovanih demencijom kod pasa. Preporučena dnevna doza za L karnitin kod malih pasa je 20 do 150 mg /kg , za pse srednje veličine 1 gram (1000 mg) svakih 8 do 12 sati, a za velike pse 2 grama svakih 8 do 12 sati. Preporučena doza za lipoičnu kiselinu je 1 do 5 mg / kg tjelesne mase.
O starosti kod pasa općenito više pročitajte ovdje.
Pozdrav od Lize
Važno:
ovaj tekst ne smije poslužiti za dijagnostiku niti liječenje vaše životinje! Ukoliko imate problema navedenih u tekstu, potražite pomoć veterinara!
Ako vam se sviđa ovaj članak slobodno ga podijelite na društvenoj mreži!
Pasji život™
Ovaj tekst je zaštićen autorskim pravom - blogeri, portali i drugi mediji - ukoliko ne tražite dopuštenje autora, biti ćemo prisiljeni djelovati pravnim putem.