Menu

Blagdanske gadosti - strah od pirotehničkih sredstava i kako ga liječiti

Napisao: dr.vet.med. Mirko Ćelić

U razvijenom svijetu (barem onom dijelu koji ima sluha za potrebe slabijih) se etablirao pojan dobrobiti životinja. Dobrobit životinja se danas može odrediti kroz takozvanih pet sloboda:
  1. sloboda od gladi i žeđi
  2. sloboda od nelagode
  3. sloboda od bola, povreda i oboljenja
  4. sloboda za izražavanje normalnog ponašanja
  5. sloboda od straha i stresa
Vidimo da se i strah našao u ovih pet postulata dobrobiti i upravo je strah ono čime ćemo se baviti u ovom tekstu.
Možda strah koji ovih dana doživljavaju naši ljubimci zbog upotrebe petardi i drugih pirotehničkih sredstava treba točnije nazvati hororom.
Uz sav prizvuk melodrame mislim da neću pretjerati, pošto slučajevi koje viđamo po ordinacijama upravo izgledaju kao iz najgorih filmova strave i užasa. Fiziološka reakcija koju proživljavaju psi tokom blagdanskog „ slavlja „ je davastirajuća za zdravlje pa i opasna po život.

dog traumatised FIREWORKS


Ovaj tip straha definišemo kao takozvane zvučne fobije (koje možemo nazvati sonofobije). Za strah kažemo da je emocionalna i fiziološka reakcija na različite podražaje koji mogu predstavljati opasnost. Kod nekih pasa je ova reakcija umjerena odnosno adekvatna podražaju dok je kod drugih prenaglašena i dovodi do niza problema. Strah je inače prirodna reakcija organizma, dok za fobije kažemo da su uporne reakcije na određene vrste stimulusa o čemu više možete pročitati ovdje.

Zvučne fobije se javljaju kao ekstremni, uporni strah uzrokovan zvučnim podražajima poput grmljavine ili «blagdanskih gadosti» - pirotehničkih sredstava i/ili pucnja. Simptomi koji prate ove fobije su isto tako ekstremni - vlasnik će primjetiti u početku određenu vrstu nelagode kod svog ljubimca: psi se najčešće tresu, imaju zgrčene mišiće, ookušavaju da nađu adekvatno mjesto za sakrivanje.

shutterstock 723141457


Neki će bježati prema svom vlasniku, drugi će bježati prema kući (stoga je vrlo opasno takve pse pustiti s povodca, također je dobro da budu čipirani a još bolje označeni brojem telefona vlasnika, a možete ih opremiti i GPS trackerom – više pročitajte ovdje). Kod nekih pasa će se javiti povraćanje i nekontrolisano obavljanje nužde, dok drugi mogu ostati satima zgrčeni i nepomični, dahćući i slineći, odbijajući hranu i vodu.

Horor kroz koji prolaze naši ljubimci ima i značajne posledice na njihov organizam - ovaj uticaj nekada može biti ekstreman i za posledicu imati fatalan ishod, pogotovo za starije i bolesne pse. Ovo je nešto što bi svi oni nesmotreni ljudi koji se igraju sa petardama trebalo da imaju na umu.

Vremenom sam shvatio da ljudi koji nemaju kućne ljubimce, a rado rukuju pirotehničkim sredstvima uopšte nisu svjesni šta čine. Uglavnom su neinformisani ili su krivo informisani, a postoje oni koji kategorično odbacuju bilo kakvu odgovornost i ne žele da se informišu. Po stoti put ćemo i ovde ponoviti da je upotreba petardi i vatrometa užasno nepotrebna i opasna stvar.
shutterstock 544210027

Sa mnom će se složiti i roditelji male djece koja isto tako reaguju veoma loše na iznenadne zvučne podražaje.

U današnje vrijeme veliki broj vlasnika poseže za proizvodima farmaceutske industrije ne bi li ublažili strah kod svojih voljenih ljubimaca.
U ovim situacijama veterinar često daje medikamente iz skupine sedativa, naročito često benzodiazepine (Diazepam, Xanax, Klonazepam itd .)
Ono o čemu treba razmišljati jesu doze lijekova koji se daju
Budući da generalno veterinari na našim prostorima nerado prepisuju psihoaktivne supstance, nerijetko se dešava nesklad između tjelesne težine životinje i željene doze lijeka. Princip doziranja navedenih lijekova je dosta drugačiji nego kod ljudi. Često čujemo da su vlasnici dali dozu koja je predviđena za djecu. U svakom slučaju subdoziranoj životinji koja je jako uplašena samo odmažemo i pogoršavamo stanje. U suprotnom prevelika doza će dovesti do intoksikacije.
Doza se najčešće prekoračuje kod upotrebe Xanaxa.

Jedna od komplikacija o kojima se malo govori su takozvane paradoksalne reakcije na primjenu benzodiazepina (naročito diazepama).

Ove reakcije se manifestuju kroz pojačanu anksioznost, agresiju zbunjenost pa čak i konvulzije. Upravo su svi ovi efekti u suprotnosti sa željenim efektima koje želimo postići – iako zvanična literatura ove komplikacije spominje kao minorne i vrlo rijetke, u praksi se ipak dosta često viđaju.

shutterstock 488165026
Ako je zajedno sa veterinarom donesena odluka o primjeni lijekova za smirenje, bilo bi dobro da se u početnim fazama terapije daju u minimalnim dozama.
Kod prvog davanja vlasnik bi trebao ostati kući i opservirati reakciju na lijek u uslovima gde nema okidača koji će isprovocirati strah.
Normalna reakcija bi trebala da bude blaga sedacija ili čak izostanak bilo kakve promjene u ponašanju. Upotreba lijeka će se kasnije posmatrati u okolnostima koji će potaknuti strah, primjera radi tokom grmljavine i vatrometa.
Tokom početnih faza davanja se mogu pojaviti pomenute paradoksalne reakcije, zato smo ranije i govorili o ispravnoj dozi lijeka.
Nekada će ove reakcije potpuno iščeznuti kod povećanja doze lijeka (u preporučenom opsegu). Nekada će se javiti i prenaglašena sedacija čak i kod minimalnih doza lijeka. U tom slučaju će se smanjivati shodno reakciji.
Bitno je znati da benzodiazepini svoje efekte na organizam ispoljavaju veoma brzo, ali i da imaju dosta kratak period efikasnosti – kod diazepama (Bensedina) oko 3 do 4 sata.


Kako bismo ovu važnu temu što bolje obradili, za mišljenje smo upitali i našu stalnu suradnicu etologinju Dr.Sc. Irenu Petak, savjetnicu za ponašanje pasa:

Mirko je u pravu, strah koji osjećaju naši ljubimci u vrijeme novogodišnje pucnjave doista je ozbiljan problem! 

Premda je idealno rješenje desenzitacija, odnosno navikavanje na glasne zvukove pucnjave, to je moguće provesti samo tijekom godine kada nema stvarne pucnjave. U tome vlasnicima mogu pomoći treneri.

U vrijeme blagdana, kada pucnjava već počne, nekim psima dovoljna je pomoć odgovarajući management izlazaka u šetnju (šetnja danju, obavezno na povodcu itd.) i uređenja doma (spušteni zastori, zatvoreni prozori, tiha glazba, mjesto na koje se pas može skloniti, itd.). Uz to, moguće je koristiti DAP (feromon koji djeluje umirujuće u prostoru oko psa), prirodni umirujući preparat (Bachove kapi) ili neki preparat koji je dodatak prehrani

Važno je napomenuti da sve što životinja treba progutati, za sve što ulazi u tijelo, potrebno je konzultirati veterinara. Neovisno o tome što se radi samo o dodacima prehrani, pas može biti preosjetljiv na neki sastojak ili jednostavno neka tvar može biti štetna za psa s pojedinim zdravstvenim stanjem.

Lijekovi koji umiruju psa, dakle psihofarmaci - smiju se koristiti samo kod pasa kojima ništa drugo ne pomaže, čiji je strah sveobuhvatan, kod kojih su strah ili fobija takvi da bi mogli uzrokovati druge probleme ili čak smrt. Lijekove smiju propisati samo doktori veterinarske medicine!

Općenito, europski veterinarski bihevioristi nisu skloni davati lijekove zbog toga što je praksa pokazala da posljedice mogu nadmašiti dobrobit. (Za razliku od toga, američki veterinarski bihevioristi općenito su skloniji davanju lijekova za psihičke poremećaje kod životinja, neovisno da li su to strahovi ili neki drugi problemi u ponašanju.) 

Dakle, premda postoje jasna uputstva o primjeni i dozama psihofarmaka za pse (ovisno o težini psa) još uvijek postoje izrađene individualne razlike, a o mogućim razlikama utjecaja na pasmine nema sustavnih podataka (napominjem da se u humanoj medicini zna da neke tvari mogu različito djelovati na ljudske "rase"). Osim toga, kako je Mirko već spomenuo, nuspojava može biti agresivnost ili neki drugi problem u ponašanju.

Upravo zbog svega navedenog, europski veterinari koji nisu specifično školovani kao bihevioristi (stručnjaci za ponašanje životinja) savjetuju se sa stručnjacima za ponašanje životinja (koji moraju imati završen sveučilišni studij psihologije, biologije ili animalnih znanosti). Naime, neobično je važno da se točno prepozna emocija straha, njen uzrok i intenzitet te sve mogućnosti rješavanja straha tj. fobije, koje su moguće uz lijekove (psihofarmake). 

U konačnici, odluka o propisivanju lijeka ostaje na doktoru veterinarske medicine jer je jedino on/ona odgovoran za moguće posljedice kod pacijenta.

JAKO JE VAŽNO DA NITI JEDAN NAVEDENI LIJEK NE DAJETE SVOM PSU BEZ KONZULTACIJE I PREGLEDA VETERINARA!
Xanax u tabletama može psu paralizirati dišni sustav. Znamo da ste očajni ali molimo da se okanite Dr. Googla i ne dajete medikamente na svoju ruku, nego se obratite veterinaru koji će prije svega izvagati, a zatim pregledati vašeg psa pa tek onda odrediti terapiju ukoliko je potrebna! Ukoliko se nalazite na području Zagreba, možete Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">kontaktirati savjetnicu za ponašanje pasa dr.sc. Irenu Petak, a više o postupku kod psa koji se boji ali ne panično pročitajte ovdje.

I na kraju, želimo svim psima i njihovim ljudima sretne i opuštene blagdane bez gadosti i s puno radosti!

shutterstock 337520018

Pasji život™
Poruka drugim medijima/blogeri(ca)ma - uvijek nam je kompliment vidjeti svoje tekstove i teme prenesene na drugim web stranicama, portalima i u časopisima - ukoliko ne tražite dopuštenje ili ne navedete  link na našu stranicu/ime autora članka, biti ćemo prisiljeni djelovati pravnim putem.















 





















KOMENTARI

Share
back to top
The most visited gambling websites in The UK