Ovčarski psi i ovčarenje, 2.dio
- font size decrease font size increase font size
Alen Mareković je godinama član agility reprezentacije Hrvatske, bio je višestruki prvak i trener u tom sportu, zatim član te predsjednik Povjerenstva za agility, delegat u FCI agility komisiji, međunarodni agility sudac, a kako se osim agilityja bavi i radom s ovčarskim psima te je jedan od rijetkih Hrvata koji se i natjecateljski okušao u tome, a uz to uzgaja Hrvatske ovčare i Graničarske kolije - stvarno je kao stvoren da nam predstavi rad s ovčarskim psima, ne samo kao djelatnost, već i kao natjecateljski sport.
Prvi dio ovčarskog serijala možete pročitati ovdje.
Inače, nakon ovog teksta možete razmisliti o pastirskoj karijeri, Novi Zeland je uvijek dobra destinacija ako vam dođe da odlijete mozak iz domovine a volite pse i ovce. Da sam mlađa....
Školovanje ovčarskog psa
Preduvjet za večinu vježbi prilikom školovanja ovčarskog psa je da su ovce dovedene u sredinu pašnjaka. Za to se može koristiti iskusniji pas ili ih se može primamiti žitom ili suhim kruhom.
Školovanje najčešće započinje s vježbom okruživanja stada.
Na početku te vježbe vodič se s pastirskim štapom ili «šuškom» u ruci postavlja između psa i stada:
Položaj psa, vodiča i ovaca na početku vježbe okruživanja stada - vodič je između psa i stada te gleda psa.
Baratanje štapom ili «šuškom» treba biti odmjereno, jer se osjetljivijeg (mekanijeg) psa grubim postupanjem može odbiti od rada s ovcama.
Nakon što psa potakne na rad, vodič ga usmjerava da okruži ovce u jednom smjeru. Kad pas to učini pohvalit će ga mirnim glasom. Ako pas krene direktno prema ovcama, vodič ga treba odvratiti od toga mašući i radeći buku sa štapom ili «šuškom» tjerajući psa da okruži ovce u jednom smjeru.
Dok pas trči oko ovaca, vodič ga prati krećući se u istom smjeru, ali malo iza psa no uvijek između psa i ovaca, prisiljavajući tako psa da ostane u vanjskom (većem) krugu:
Pas okružuje ovce u smjeru kazaljke na satu - sve dok se vodič tako kreće oko ovaca pas će trčati u krug i okruživati stado ne približavajući mu se.
Prilikom vježbanja okruživanja bitno je ne dozvoliti psu da postigne točku ravnoteže u odnosu na vodiča. Želja za dolaženjem u točku ravnoteže je temelj sposobnosti psa da pokrene stado, bez obzira na tip nagona prisutnog kod njega. Temelji se na kretanju ovaca i težnji psa da se postavi na odgovarajuće mjesto u odnosu na ovce i vodiča. To «odgovarajuće mjesto» je položaj psa koji najbolje sprječava bijeg ovaca od vodiča – vođe čopora (sjetite se lova u čoporu).
Nagonski cilj psa da «postigne ravnotežu» odnosno dođe na mjesto ravnoteže rezultira zaustavljanjem svih kretanja stada.
S obzirom da je suština vježbe da se psa potakne da stalnim kretanjem pokuša «pročitati» vodiča i ovce, vodič se mora stalno kretetati.
Ukoliko pas uspije postići ravnotežu, ovce će se prestati kretati, a tada će mlad, neiskusan i nestrpljiv pas nagonski prići ovcama i rastjerati stado.
Pri tome može čak i ugristi ovce. No, ako to i napravi ne treba biti strog prema psu, jer je ovo tek početak školovanja.
Znači, u početnim lekcijama psa se potiče da okružuje stado bez zaustavljanja.
Tek kada je pouzdano izrađena zapovijed «Stani» počinje se s vježbanjem tjeranja stada. Vodič naime mora biti siguran da će moći zaustaviti psa kad on dođe na suprotnu stranu stada, tj. u točku ravnoteže.
Da bi doveo psa u točku ravnoteže, vodič na trenutak usporava svoje kretanje uz daljnje poticanje psa da okružuje stado.
Tada mu vodič zapovijeda da stane:
Zaustavljanje psa u točki ravnoteže - stvaranje automatizma kod psa da traži točku balansa te postizanje rasporeda «pas – ovce – vodič» je osnova sveukupnog daljnjeg školovanja ovčarskog psa:
Foto arhiva A.M: Raspored «pas – ovce – vodič».
Nakon što pas na zapovjed stane, vodič se počinje kretati unazad mameći ovce da ga slijede, a cijelo vrijeme promatrajući psa.
U sljedećoj fazi vježbe tjeranja vodič se kreće pašnjakom u obliku velikog broja «8»:
Kretanje vodiča u obliku «osmice» prilikom učenja psa da tjera ovce - ovakvim se kretanjem mladog psa obučava da se navikne na šire područje i da počne samostalno, nagonski mijenjati stranu kretanja dok prati ovce («pokrivati stado»). U tim trenucima, vodič mora razmišljati unaprijed i planirati svaki slijedeći potez prije mladog psa. Hodajući unazad, vodič se kreće s jedne strane stada na drugu usmjeravajući ovce k sebi, istovremeno ih sprijećavajući da ga mimoiđu, time potičući psa da, želeći doći u točku balansa, nagonski pokriva stado.
Redovitim vježbanjem, kroz neko vrijeme pas će biti u mogućnosti voditi ovce vodiču kuda god se on kretao. Tijekom ovog stadija školovanja treba početi postepeno uvoditi vježbanje slanja psa okruži ovce i okrene ih prema vodiču. Prvo s manje udaljenosti od stada, kasnije sa sve veće i veće. Prilikom puštanja, odnosno slanja psa da okruži ovce može ga se poticati ga se glasom (naprimjer sa «Ššššš»). Da ode iza stada koristi se zapovijed «Ajde» (ako ga se želi ubrzati) odnosno «Polako» (ako ga se želi usporiti). Da se psa zaustavi obično se koristiti zapovijed «Stani».
Tek kada pas pouzdano okružuje stado te ga zna tjerati za vodičem, prelazi se na učenje vježbe vraćanja stada sa većih udaljenosti. Prethodno, prije slanja mladog psa da okrene i vrati stado, ovce se skupe negdje na sredini pašnjaka (vježbališta). Ako se ovce nalaze u nekom kutu ili uz ogradu, pas neće imati dovoljno prostora da ih okruži pa se može sjuriti među njih i razbiti stado, bez obzira što je već ranije naučio da se ne smije zalijetati direktno u ovce. Učenje psa da vrati ovce zapravo je nadogradnja već naučenog okruživanja stada.
Sama vježba se izvodi tako da se mladi pas postavlja nešto dalje od ovaca, vodič staje ispred njega i izvlači «puštalicu» iz njegove ogrlice:
Položaj mladog psa prije slanja da vrati stado - kada na zapovijed «Šššš» ili «Ajde» pas krene trčeći prema stadu, vodič trči s njim tjerajući ga da se kreće u širokom luku i nedozvoljavajući mu da se previše približi stadu.
Kod vježbe vraćanja stada važno je da ovce psa primjete tek kad dođe u točku ravnoteže.
Vodič treba ostati između psa i ovaca sve dok pas ne dođe na suprotnu stranu stada i okrene ovce prema njemu.
Tada se vodič počinje kretati unazad kako bi zadržao ovce između sebe i psa.
Istovremeno zapovjeda psu da stane:
Učenje mladog psa da dođe iza ovaca kako bi okrenuo i vratio stado - udaljenost između psa i ovaca u momentu pokretanja stada mora biti dovoljno mala da pas zadrži kontakt sa stadom, ali i dovoljno velika da se ovce ne uznemire i ne razbježe.
Vodič je taj koji svojim kretanjem nameće takav odgovarajući razmak između psa i ovaca.
Udaljenost s koje se psa šalje da vrati stado povećava se postepeno. Pas dolaskom na «mjesto ravnoteže» pokreće stado, a vodič će ga tada poticati da mu ga dotjera, kao što ga je već prije naučio.
Iako se zapovijedi za okruživanje stada u lijevo i u desno mogu učiti već pri vježbanju elementarnog okruživanja stada, korisno je s psom raditi posebne vježbe u tu svrhu. Prije početka vježbe vodič se postavlja između psa koji čeka i stada:
Položaj psa, vodiča i ovaca na početku učenja zapovijedi za okruživanje - pas je u položaju «Stani».
Vježba počinje kretanjem vodiča u željenu stranu uz glasovnu zapovijed psu da krene.
Ovisno o smjeru kretanja zapovijed je «Na desno» ili «Lijevo».
Pas mora okruživati ovce u zapovjeđenu stranu držeći se uvijek na istoj udaljenosti od stada:
Psu je dana zapovijed «Na desno» i vodič se kreće zajedno s psom, pokazujući mu kretanjem na koju stranu treba ići.
Ako pas nagonski počne prilaziti ovcama, vodič ga treba zaustaviti sa zapovijedi «Stani» i ponovno se postaviti između psa i stada:
Pas prilazi ovcama kako bi ih potjerao - vodič ga zaustavlja i postavlja se između njega i ovaca.
Cijeli se postupak vježbanja ponavlja nekoliko puta za svaki smjer okruživanja:
Pas ponovno dobiva zapovijed za okruživanje i zajedno s vodičem okreće se od ovaca.
Pri učenju zapovijedi za okruživanje vodič treba stalno ponavljati zapovijed za stranu na koju pas kruži i cijelo vrijeme hoda između psa i ovaca, pazeći da pas okružuje ovce na željenom razmaku. Naučena zapovijed za okruživanje s vremenom se vježba bez da se vodič kreće zajedno s psom.
Kada pas dobro okružuje stado i razlikuje zapovijedi za lijevo i desno, vrijeme je da ga se počne učiti tjerati stado ispred vodiča. Cilj vježbe je naučiti psa da tjera ovce i kada vodič nije direktno ispred stada.
Razlika između dovođenja stada k vodiču i tjeranja stada ispred vodiča nije u položaju psa (koji je u oba slučaja iza ovaca), već u položaju vodiča.
Vodič se kod dovođenja stada nalazi nasuprot psu, dok je kod tjeranja stada pored ili iza psa.
Općenito, kao što sam spomenuo u prvom dijelu, pse ovčarskih pasmina možemo kategorizirati prema tome da li su oni više «sakupljači» ili «tjerači», iako se kod različitih pasmina može vidjeti različiti stupanj jednog ili oba ova nagona. Psi sakupljači, poput kelpija ili graničarskog kolija, imaju izraženiji nagon okupljanja i okruživanja stada. Psi tjerači, kao što su velški korgi ili brijar, gone ili tjeraju stoku od vodiča s malo želje ili bez želje da ih skupe i dovedu natrag.
Logično je da će oni kojima je izraženiji nagon okupljanja stada imati malo više problema s ovom vježbom, dok će oni koji imaju jače izražen nagon tjeranja možda imati s prethodnim vježbama.
Vježba tjeranja stada ispred vodiča započinje kao produžetak vježbe tjeranja stada k vodiču. Pas tjera stado za vodičem koji hoda unazad. U jednom trenutku vodič se treba zaustaviti i početi prilaziti stadu i psu:
Pas tjera stado k vodiču koji prilazi - kada pas dotjera stado do vodiča, vodič se izmiče u stranu propuštajući stado, istovremeno promatrajući psa:
Vodič se izmiče u stranu propuštajući ovce - pas će vjerojatno još neko vrijeme nastaviti tjerati ovce koje prolaze pored vodiča:
Kada uvidi da vodič nije ispred stada, nagonski će nastojati okrenuti stado prema njemu, s namjerom da dođe u «točku ravnoteže».
Pas nastavlja tjerati ovce koje mimoilaze vodiča - u tom trenutku vodič treba zaustaviti psa i zapovjediti mu da dođe (slika ispod). Osim zapovijedi «Dođi», vodič upućuje psa i s koje strane treba okružiti stado pri dolasku.
Pas nagonski pokušava okrenuti ovce vodiču i vodič ga u tome zaustavlja:
Vodič zapovijeda psu «Lijevo», «Dođi» - pas okružujući stado na odgovarajućoj udaljenosti treba priči vodiču koji je iza stada.
Vodič ga zatim, krećući se uz njega, ponovno potiče da nastavi slijediti stado. Nakon nekoliko ponavljanja pas će naučiti slijediti, odnosno tjerati stado uz vodiča pored sebe:
Tjeranje stada ispred vodiča - važno je da se u ovoj fazi vježbe vodič uvijek kreće u ravnini s psom.
Tako će pas biti sigurniji, jer će krajičkom oka uvijek vidjeti vodiča. Treba paziti da pas ne stekne lošu naviku okretanja da vidi gdje je vodič, jer pritom gubi koncentraciju sa stada.
Kada pas nauči tjerati stado po cijelom pašnjaku s vodičem u blizini, vodič postepeno treba pokušati sve više zaostajati za njim. Pri tom obvezno glasom treba poticati psa, kako bi zadržao kontakt s njim te da se pas ne bi počeo, zbog nesigurnosti, okretati.
S vremenom će pas naučiti voditi stado gdje god mu vodič - koji ostaje stajati na jednom mjestu - zapovjedi:
Pas tjera ovce oko vodiča koji je uvijek licem okrenut prema psu i ovcama.
Utjerati ovce u tor, štalu ili prijevozno sredstvo bez psa, dosta je težak zadatak. Stoga se ovčarske pse treba obučiti i za utjerivanje. Kretnje psa kod utjerivanja u biti su iste kao one naučene prilikom vježbanja okruživanja, jedino su na neki način «smanjene». Pas mora naučiti precizno reagirati na zapovijedi te da prilikom svojih kretnji na lijevo ili desno ne prilazi preblizu stadu.
Zadatak psa je da prilikom utjerivanja u tor spriječi bijeg ovce koja ne želi ući:
Foto arhiva A.M. - Spriječavanje bijega ovce prilikom utjerivanja u tor.
Dobri, iskusniji, ovčarski psi često instinktivno reagiraju i prije no što im to vodič zapovijedi, predviđajući svaki pokret ovaca u stadu. Pas će biti od velike koristi čak i onda kada ovce voljno i samostalno ulaze u tor, jer će se pravilnim postavljanjem psa s jedne strane ulaza u tor, dok je s druge strane vodič, sprječavati suvišno guranje te eventualno ozljeđivanje ovace i janjadi.
Spremnost psa da na zapovijed ugrize ovcu također važna je za svakodnevni rad sa stadom. U manevriranju s velikim stadima i u vrijeme janjenja to je često jedini način da se pokrene neka tvrdoglava ovca. Ugriz je kod većine ovčarskih pasmina pasa izraz urođenog nagona. Psa se mora naučiti gdje na tijelu ovce treba odnosno smije ugristi i na način kako da to izvede.
Foto arhiva A.M.
Prilikom vježbanja ugriza vodič ovcu izdvojenu od stada prvo treba smjestiti u kut ograde. Ovca treba biti okrenuta prema pašnjaku i stadu. Zatim, vodič obuhvaća ovcu oko vrata ili plećki što će motivirati psa da jurne i ugrize ovcu, jer želi pomoći svom «vođi čopora» da uhvati plijen.
Ako to psu nebi bio dovoljan poticaj, vodič se treba malo «boriti» s ovcom i zatim je lagano dotaći po nosu, uzbuđenim glasom potičući psa da je ugrize. Čim pas krene ugristi ovcu vodič će mu zapovjediti «Drž' je». Kad pas ugrize ovcu, vodič ga treba zaustaviti zapovjedajući mu «Dosta», a ovcu pustiti da se vrati u stado.
Dijeljenje stada i izdvajanje jedne ili više ovaca čest je zadatak u svakodnevnom poslu ovčarskog psa. Ako pastir primjeti da, na primjer, neka ovca šepa - uz pomoć dobro školovanog psa lako će je izdvojiti iz stada. Prilikom učenja dijeljenja stada koristi se veće stado ovaca (minimalno 25 ovaca), jer je dijeljenje velikog stada lakše od izdvajanja jedne ovce iz stada. Ovu vježbu se ne smije raditi sa preneiskusnim psima, koji još nisu dovoljno sigurni u okruživanju, dovođenju i tjeranju stada, jer će takvi psi početi dijeliti stado i kada se to od njih ne traži.
Vježba započinje tako da se pas i vodič postave na suprotne strane stada:
Zatim vodič treba prići stadu i podijeliti ga na dvije približno jednake skupine koristeći se pritom pljeskanjem, štapom ili «šuškom»:
Kada se grupe dovoljno razdvoje vodič će pozvati psa k sebi kroz nastali «prolaz» i tu ga zaustaviti:
Savladavanjem ovih elemenata vježbe dijeljenja prelazi se na vježbe sa sve manjim i manjim stadom, tako da je na kraju vježbe pas sposoban izdvojiti samo jednu ovcu te je držati odvojenu sve dok mu vodič drugačije ne zapovjedi.
Ako vam se sviđa ovaj tekst, slobodno ga podijelite na svojoj društvenoj mreži!
Pasji život™
Poruka drugim medijima/blogeri(ca)ma - uvijek nam je kompliment vidjeti svoje tekstove i teme prenesene na drugim web stranicama, portalima i u časopisima - ukoliko ne tražite dopuštenje ili ne navedete link na našu stranicu/ime autora članka, biti ćemo prisiljeni djelovati pravnim putem.
Prvi dio ovčarskog serijala možete pročitati ovdje.
Inače, nakon ovog teksta možete razmisliti o pastirskoj karijeri, Novi Zeland je uvijek dobra destinacija ako vam dođe da odlijete mozak iz domovine a volite pse i ovce. Da sam mlađa....
Školovanje ovčarskog psa
Preduvjet za večinu vježbi prilikom školovanja ovčarskog psa je da su ovce dovedene u sredinu pašnjaka. Za to se može koristiti iskusniji pas ili ih se može primamiti žitom ili suhim kruhom.Školovanje najčešće započinje s vježbom okruživanja stada.
Na početku te vježbe vodič se s pastirskim štapom ili «šuškom» u ruci postavlja između psa i stada:
Položaj psa, vodiča i ovaca na početku vježbe okruživanja stada - vodič je između psa i stada te gleda psa.
Baratanje štapom ili «šuškom» treba biti odmjereno, jer se osjetljivijeg (mekanijeg) psa grubim postupanjem može odbiti od rada s ovcama.
Nakon što psa potakne na rad, vodič ga usmjerava da okruži ovce u jednom smjeru. Kad pas to učini pohvalit će ga mirnim glasom. Ako pas krene direktno prema ovcama, vodič ga treba odvratiti od toga mašući i radeći buku sa štapom ili «šuškom» tjerajući psa da okruži ovce u jednom smjeru.
Dok pas trči oko ovaca, vodič ga prati krećući se u istom smjeru, ali malo iza psa no uvijek između psa i ovaca, prisiljavajući tako psa da ostane u vanjskom (većem) krugu:
Pas okružuje ovce u smjeru kazaljke na satu - sve dok se vodič tako kreće oko ovaca pas će trčati u krug i okruživati stado ne približavajući mu se.
Prilikom vježbanja okruživanja bitno je ne dozvoliti psu da postigne točku ravnoteže u odnosu na vodiča. Želja za dolaženjem u točku ravnoteže je temelj sposobnosti psa da pokrene stado, bez obzira na tip nagona prisutnog kod njega. Temelji se na kretanju ovaca i težnji psa da se postavi na odgovarajuće mjesto u odnosu na ovce i vodiča. To «odgovarajuće mjesto» je položaj psa koji najbolje sprječava bijeg ovaca od vodiča – vođe čopora (sjetite se lova u čoporu).
Nagonski cilj psa da «postigne ravnotežu» odnosno dođe na mjesto ravnoteže rezultira zaustavljanjem svih kretanja stada.
S obzirom da je suština vježbe da se psa potakne da stalnim kretanjem pokuša «pročitati» vodiča i ovce, vodič se mora stalno kretetati.
Ukoliko pas uspije postići ravnotežu, ovce će se prestati kretati, a tada će mlad, neiskusan i nestrpljiv pas nagonski prići ovcama i rastjerati stado.
Pri tome može čak i ugristi ovce. No, ako to i napravi ne treba biti strog prema psu, jer je ovo tek početak školovanja.
Znači, u početnim lekcijama psa se potiče da okružuje stado bez zaustavljanja.
Tek kada je pouzdano izrađena zapovijed «Stani» počinje se s vježbanjem tjeranja stada. Vodič naime mora biti siguran da će moći zaustaviti psa kad on dođe na suprotnu stranu stada, tj. u točku ravnoteže.
Da bi doveo psa u točku ravnoteže, vodič na trenutak usporava svoje kretanje uz daljnje poticanje psa da okružuje stado.
Tada mu vodič zapovijeda da stane:
Zaustavljanje psa u točki ravnoteže - stvaranje automatizma kod psa da traži točku balansa te postizanje rasporeda «pas – ovce – vodič» je osnova sveukupnog daljnjeg školovanja ovčarskog psa:
Foto arhiva A.M: Raspored «pas – ovce – vodič».
Nakon što pas na zapovjed stane, vodič se počinje kretati unazad mameći ovce da ga slijede, a cijelo vrijeme promatrajući psa.
Kako se stado odmiče, pas će ga nagonski slijediti. Ukoliko pas ne krene samostalno za ovcama vodič ga treba poticati da mu ih dovede. Pri tome treba paziti da pas slijedi ovce na odgovarajućem rastojanju te ga, po potrebi, zaustavlja da ne priđe preblizu. Tako će se ovce smireno kretati umjerenim tempom za vodičem, a neće vodiča mimoići ili se razbježati. Krećući se polagano unazad vodič ujedno umiruje ovce. Brzo kretanje i nagli pokreti mogu uznemiriti stado.
Prema potrebi vodič treba koristi «šušku» kako bi usporio ovce, ako se kreću prebrzo.
Tako će učinkovito usporiti stado, ali također i «podsjetiti» psa da ne smije naganjati ovce:
U sljedećoj fazi vježbe tjeranja vodič se kreće pašnjakom u obliku velikog broja «8»:
Kretanje vodiča u obliku «osmice» prilikom učenja psa da tjera ovce - ovakvim se kretanjem mladog psa obučava da se navikne na šire područje i da počne samostalno, nagonski mijenjati stranu kretanja dok prati ovce («pokrivati stado»). U tim trenucima, vodič mora razmišljati unaprijed i planirati svaki slijedeći potez prije mladog psa. Hodajući unazad, vodič se kreće s jedne strane stada na drugu usmjeravajući ovce k sebi, istovremeno ih sprijećavajući da ga mimoiđu, time potičući psa da, želeći doći u točku balansa, nagonski pokriva stado.
Redovitim vježbanjem, kroz neko vrijeme pas će biti u mogućnosti voditi ovce vodiču kuda god se on kretao. Tijekom ovog stadija školovanja treba početi postepeno uvoditi vježbanje slanja psa okruži ovce i okrene ih prema vodiču. Prvo s manje udaljenosti od stada, kasnije sa sve veće i veće. Prilikom puštanja, odnosno slanja psa da okruži ovce može ga se poticati ga se glasom (naprimjer sa «Ššššš»). Da ode iza stada koristi se zapovijed «Ajde» (ako ga se želi ubrzati) odnosno «Polako» (ako ga se želi usporiti). Da se psa zaustavi obično se koristiti zapovijed «Stani».
Tek kada pas pouzdano okružuje stado te ga zna tjerati za vodičem, prelazi se na učenje vježbe vraćanja stada sa većih udaljenosti. Prethodno, prije slanja mladog psa da okrene i vrati stado, ovce se skupe negdje na sredini pašnjaka (vježbališta). Ako se ovce nalaze u nekom kutu ili uz ogradu, pas neće imati dovoljno prostora da ih okruži pa se može sjuriti među njih i razbiti stado, bez obzira što je već ranije naučio da se ne smije zalijetati direktno u ovce. Učenje psa da vrati ovce zapravo je nadogradnja već naučenog okruživanja stada.
Sama vježba se izvodi tako da se mladi pas postavlja nešto dalje od ovaca, vodič staje ispred njega i izvlači «puštalicu» iz njegove ogrlice:
Položaj mladog psa prije slanja da vrati stado - kada na zapovijed «Šššš» ili «Ajde» pas krene trčeći prema stadu, vodič trči s njim tjerajući ga da se kreće u širokom luku i nedozvoljavajući mu da se previše približi stadu.
Kod vježbe vraćanja stada važno je da ovce psa primjete tek kad dođe u točku ravnoteže.
Vodič treba ostati između psa i ovaca sve dok pas ne dođe na suprotnu stranu stada i okrene ovce prema njemu.
Tada se vodič počinje kretati unazad kako bi zadržao ovce između sebe i psa.
Istovremeno zapovjeda psu da stane:
Učenje mladog psa da dođe iza ovaca kako bi okrenuo i vratio stado - udaljenost između psa i ovaca u momentu pokretanja stada mora biti dovoljno mala da pas zadrži kontakt sa stadom, ali i dovoljno velika da se ovce ne uznemire i ne razbježe.
Vodič je taj koji svojim kretanjem nameće takav odgovarajući razmak između psa i ovaca.
Udaljenost s koje se psa šalje da vrati stado povećava se postepeno. Pas dolaskom na «mjesto ravnoteže» pokreće stado, a vodič će ga tada poticati da mu ga dotjera, kao što ga je već prije naučio.
Iako se zapovijedi za okruživanje stada u lijevo i u desno mogu učiti već pri vježbanju elementarnog okruživanja stada, korisno je s psom raditi posebne vježbe u tu svrhu. Prije početka vježbe vodič se postavlja između psa koji čeka i stada:
Položaj psa, vodiča i ovaca na početku učenja zapovijedi za okruživanje - pas je u položaju «Stani».
Vježba počinje kretanjem vodiča u željenu stranu uz glasovnu zapovijed psu da krene.
Ovisno o smjeru kretanja zapovijed je «Na desno» ili «Lijevo».
Pas mora okruživati ovce u zapovjeđenu stranu držeći se uvijek na istoj udaljenosti od stada:
Psu je dana zapovijed «Na desno» i vodič se kreće zajedno s psom, pokazujući mu kretanjem na koju stranu treba ići.
Ako pas nagonski počne prilaziti ovcama, vodič ga treba zaustaviti sa zapovijedi «Stani» i ponovno se postaviti između psa i stada:
Pas prilazi ovcama kako bi ih potjerao - vodič ga zaustavlja i postavlja se između njega i ovaca.
Cijeli se postupak vježbanja ponavlja nekoliko puta za svaki smjer okruživanja:
Pas ponovno dobiva zapovijed za okruživanje i zajedno s vodičem okreće se od ovaca.
Pri učenju zapovijedi za okruživanje vodič treba stalno ponavljati zapovijed za stranu na koju pas kruži i cijelo vrijeme hoda između psa i ovaca, pazeći da pas okružuje ovce na željenom razmaku. Naučena zapovijed za okruživanje s vremenom se vježba bez da se vodič kreće zajedno s psom.
Kada pas dobro okružuje stado i razlikuje zapovijedi za lijevo i desno, vrijeme je da ga se počne učiti tjerati stado ispred vodiča. Cilj vježbe je naučiti psa da tjera ovce i kada vodič nije direktno ispred stada.
Razlika između dovođenja stada k vodiču i tjeranja stada ispred vodiča nije u položaju psa (koji je u oba slučaja iza ovaca), već u položaju vodiča.
Vodič se kod dovođenja stada nalazi nasuprot psu, dok je kod tjeranja stada pored ili iza psa.
Općenito, kao što sam spomenuo u prvom dijelu, pse ovčarskih pasmina možemo kategorizirati prema tome da li su oni više «sakupljači» ili «tjerači», iako se kod različitih pasmina može vidjeti različiti stupanj jednog ili oba ova nagona. Psi sakupljači, poput kelpija ili graničarskog kolija, imaju izraženiji nagon okupljanja i okruživanja stada. Psi tjerači, kao što su velški korgi ili brijar, gone ili tjeraju stoku od vodiča s malo želje ili bez želje da ih skupe i dovedu natrag.
Logično je da će oni kojima je izraženiji nagon okupljanja stada imati malo više problema s ovom vježbom, dok će oni koji imaju jače izražen nagon tjeranja možda imati s prethodnim vježbama.
Vježba tjeranja stada ispred vodiča započinje kao produžetak vježbe tjeranja stada k vodiču. Pas tjera stado za vodičem koji hoda unazad. U jednom trenutku vodič se treba zaustaviti i početi prilaziti stadu i psu:
Pas tjera stado k vodiču koji prilazi - kada pas dotjera stado do vodiča, vodič se izmiče u stranu propuštajući stado, istovremeno promatrajući psa:
Vodič se izmiče u stranu propuštajući ovce - pas će vjerojatno još neko vrijeme nastaviti tjerati ovce koje prolaze pored vodiča:
Kada uvidi da vodič nije ispred stada, nagonski će nastojati okrenuti stado prema njemu, s namjerom da dođe u «točku ravnoteže».
Pas nastavlja tjerati ovce koje mimoilaze vodiča - u tom trenutku vodič treba zaustaviti psa i zapovjediti mu da dođe (slika ispod). Osim zapovijedi «Dođi», vodič upućuje psa i s koje strane treba okružiti stado pri dolasku.
Pas nagonski pokušava okrenuti ovce vodiču i vodič ga u tome zaustavlja:
Vodič zapovijeda psu «Lijevo», «Dođi» - pas okružujući stado na odgovarajućoj udaljenosti treba priči vodiču koji je iza stada.
Vodič ga zatim, krećući se uz njega, ponovno potiče da nastavi slijediti stado. Nakon nekoliko ponavljanja pas će naučiti slijediti, odnosno tjerati stado uz vodiča pored sebe:
Tjeranje stada ispred vodiča - važno je da se u ovoj fazi vježbe vodič uvijek kreće u ravnini s psom.
Tako će pas biti sigurniji, jer će krajičkom oka uvijek vidjeti vodiča. Treba paziti da pas ne stekne lošu naviku okretanja da vidi gdje je vodič, jer pritom gubi koncentraciju sa stada.
Kada pas nauči tjerati stado po cijelom pašnjaku s vodičem u blizini, vodič postepeno treba pokušati sve više zaostajati za njim. Pri tom obvezno glasom treba poticati psa, kako bi zadržao kontakt s njim te da se pas ne bi počeo, zbog nesigurnosti, okretati.
S vremenom će pas naučiti voditi stado gdje god mu vodič - koji ostaje stajati na jednom mjestu - zapovjedi:
Pas tjera ovce oko vodiča koji je uvijek licem okrenut prema psu i ovcama.
Utjerati ovce u tor, štalu ili prijevozno sredstvo bez psa, dosta je težak zadatak. Stoga se ovčarske pse treba obučiti i za utjerivanje. Kretnje psa kod utjerivanja u biti su iste kao one naučene prilikom vježbanja okruživanja, jedino su na neki način «smanjene». Pas mora naučiti precizno reagirati na zapovijedi te da prilikom svojih kretnji na lijevo ili desno ne prilazi preblizu stadu.
Zadatak psa je da prilikom utjerivanja u tor spriječi bijeg ovce koja ne želi ući:
Foto arhiva A.M. - Spriječavanje bijega ovce prilikom utjerivanja u tor.
Dobri, iskusniji, ovčarski psi često instinktivno reagiraju i prije no što im to vodič zapovijedi, predviđajući svaki pokret ovaca u stadu. Pas će biti od velike koristi čak i onda kada ovce voljno i samostalno ulaze u tor, jer će se pravilnim postavljanjem psa s jedne strane ulaza u tor, dok je s druge strane vodič, sprječavati suvišno guranje te eventualno ozljeđivanje ovace i janjadi.
Spremnost psa da na zapovijed ugrize ovcu također važna je za svakodnevni rad sa stadom. U manevriranju s velikim stadima i u vrijeme janjenja to je često jedini način da se pokrene neka tvrdoglava ovca. Ugriz je kod većine ovčarskih pasmina pasa izraz urođenog nagona. Psa se mora naučiti gdje na tijelu ovce treba odnosno smije ugristi i na način kako da to izvede.
Foto arhiva A.M.
Prilikom vježbanja ugriza vodič ovcu izdvojenu od stada prvo treba smjestiti u kut ograde. Ovca treba biti okrenuta prema pašnjaku i stadu. Zatim, vodič obuhvaća ovcu oko vrata ili plećki što će motivirati psa da jurne i ugrize ovcu, jer želi pomoći svom «vođi čopora» da uhvati plijen.
Ako to psu nebi bio dovoljan poticaj, vodič se treba malo «boriti» s ovcom i zatim je lagano dotaći po nosu, uzbuđenim glasom potičući psa da je ugrize. Čim pas krene ugristi ovcu vodič će mu zapovjediti «Drž' je». Kad pas ugrize ovcu, vodič ga treba zaustaviti zapovjedajući mu «Dosta», a ovcu pustiti da se vrati u stado.
Dijeljenje stada i izdvajanje jedne ili više ovaca čest je zadatak u svakodnevnom poslu ovčarskog psa. Ako pastir primjeti da, na primjer, neka ovca šepa - uz pomoć dobro školovanog psa lako će je izdvojiti iz stada. Prilikom učenja dijeljenja stada koristi se veće stado ovaca (minimalno 25 ovaca), jer je dijeljenje velikog stada lakše od izdvajanja jedne ovce iz stada. Ovu vježbu se ne smije raditi sa preneiskusnim psima, koji još nisu dovoljno sigurni u okruživanju, dovođenju i tjeranju stada, jer će takvi psi početi dijeliti stado i kada se to od njih ne traži.
Vježba započinje tako da se pas i vodič postave na suprotne strane stada:
Zatim vodič treba prići stadu i podijeliti ga na dvije približno jednake skupine koristeći se pritom pljeskanjem, štapom ili «šuškom»:
Kada se grupe dovoljno razdvoje vodič će pozvati psa k sebi kroz nastali «prolaz» i tu ga zaustaviti:
Uz vježbu, s iskustvom, pas će znati otjerati izabranu grupu ovaca bez da vodič hoda uz njega:
Savladavanjem ovih elemenata vježbe dijeljenja prelazi se na vježbe sa sve manjim i manjim stadom, tako da je na kraju vježbe pas sposoban izdvojiti samo jednu ovcu te je držati odvojenu sve dok mu vodič drugačije ne zapovjedi.
Kada savlada i usvoji sve navedene vježbe ovčarski pas je sposoban za rad sa stadom i predstavlja značajnu pomoć svakom pastiru:
Ukoliko ste zainteresirani za ovčarenje (a ono se, kao što smo vidjeli, ne sastoji od češkanja ________ u travi sa slamčicom u kutu usta), imate ludo motiviranog ovčarskog psa a ipak ne biste na Novi Zeland, postoje i natjecanja u ovčarenju za koja možete trenirati! Više o tome pročitajte idući tjedan u 3. i zadnjem nastavku sage o ovčarenju (koja može biti pomalo i politička alegorija iz hrvatske stvarnosti...op.ur.)
Ukoliko ste zainteresirani za ovčarenje (a ono se, kao što smo vidjeli, ne sastoji od češkanja ________ u travi sa slamčicom u kutu usta), imate ludo motiviranog ovčarskog psa a ipak ne biste na Novi Zeland, postoje i natjecanja u ovčarenju za koja možete trenirati! Više o tome pročitajte idući tjedan u 3. i zadnjem nastavku sage o ovčarenju (koja može biti pomalo i politička alegorija iz hrvatske stvarnosti...op.ur.)
Ako vam se sviđa ovaj tekst, slobodno ga podijelite na svojoj društvenoj mreži!
Pasji život™
Poruka drugim medijima/blogeri(ca)ma - uvijek nam je kompliment vidjeti svoje tekstove i teme prenesene na drugim web stranicama, portalima i u časopisima - ukoliko ne tražite dopuštenje ili ne navedete link na našu stranicu/ime autora članka, biti ćemo prisiljeni djelovati pravnim putem.