Menu

Labrador retriever - priča u boji

Žuti su labradori nekada bili tamniji nego danas

Originalni Labradori su uvijek bili crni, baš kao i Pas Sv.Ivana (koji je mogao imati tragove bijeloga na njušci, prsima i šapama) – žute ili smeđe štence koji bi se ponekad okotili u početku su ubijali.

st john
Pas Sv.Ivana bio je crni s tragovima bijele boje na šapama, prsima i njušci - mješanci labradora mogu i danas imati ovakve biljege

Danas, kao što znamo – Labradori mogu biti žuti, crni ili čokoladni, a ponekad se čak sve tri boje mogu pojaviti u istom leglu.


Elizabeth Arellano
Crtež: Elisabeth Arellano

Boju određuju tri gena – Lokus B određuje gustoću pigmenta – gusti pigment daje crnu boju, rjeđi daje čokoladnu. Lokus E određuje produkciju eumelanina – pas s recesivnim E alelom biti će žut bez obzirana na genotip Lokusa E Lukus K je dominantan alel koji daje crnu boju – crni i čokoladni psi ga imaju, za žute je svejedno – on ne određuje njihovu boju. Svaki pas bez obzira na boju dlake nosi recesivne gene ostale dvije boje.
Varijacije u gomili drugih gena kontroliraju detalje i nijanse između svijetlo bež i riđe. Nosovi crnih i čokoladnih Labova moraju biti iste boje kao i dlaka.
Žuti labradori obično imaju crne nosove, ali oni mogu s godinama postati ružičasti („snježni“, odnosno „zimski nos“) zbog opadanja enzima koji kontrolira produkciju melanina, a ovisan je o temperaturi – stoga vas ne treba čuditi ako nos vašeg žutog labića posvijetli zimi i s vremenom biva sve svjetliji.

dudley

Foto: Wikimedia Creative Commons, tzv."Dudley"pigmentacija

"Dudley" su žuti Labići s nepigmentiranim (smeđim) nosovima i vjeđama iste boje, no ružičasti nos i vjeđe kod izložbenih pasa nisu dopušteni. Boju određuju mnogi geni, stoga se u pravilu izbjegava parenje između žutih i čokoladnih Labića, ostale kombinacije su dopuštene.


labrador retriever wallpaper animals 1194634848

Dakle, žuta (u varijacijama do lisičje riđe) i čokoladna (ili jetrena) boja postala je dopuštena tek u 20.st.. Prvi žuti labrador Ben od Hydea okoćen je 1899., dok su čokoladni postali moderni tek tridesetih godina prošlog stoljeća.


Žuti su labradori u početku bili tamniji (pogledajte naslovnu fotografiju) nego danas, kada uglavnom prevladavaju svijetlije boje – no prije tridesetak godina u Britaniji su ponovo su postali zanimljivi tamniji psi.

Lisičje riđa boja danas vuče podrijetlo od Balrion King Frosta (crne boje, r. 1976) koji je uvijek imao riđe potomstvo i njegovog unuka Wynfaul Tabasca (r. 1986)

Što se čokoladne boje tiče, ona je utemeljena u uzgajivačnici Vojvode Fevershama, i Lady Ward od Chiltonfoliata, a vuče liniju od tri crna Labradora iz 1880-tih:

Buccleuch Avona i njegovih roditelja - Malmesbury Trampa i Malmesbury June. Prema evidenciji uzgajivačnice Buccleuch Kennels, čokoladna boja dolazi od psa okoćenog 1908.- FTW Peter of Faskally. Neki veći pasminski klubovi se trude registrirati i razvodnjenu crnu, odnosno „srebrnu“ boju Labradora, no za sada ova boja nije priznata.

Silver Labrador Retriever Cooper
Srebrna boja Labića još nije priznata, ali imajte na umu da ste nekom kinologu prije 100 godina rekli da imate žutog ili smeđeg s rodovnicom, taj bi se pošteno načudio!

KOMENTARI

Share
back to top