Menu

O davilicama, šokerima i sličnim metodama...

U tekstu o Cesar Millanu sam spomenula kako su tzv."davilice" - ogrlice koje se bezgranično stežu oko vrata psa, tzv."elektrošok" ogrlice, te ogrlice sa šiljcima okrenutim prema unutra - zabranjene hrvatskim Zakonom o zaštiti životinja.
Iako se taj Zakon slabo provodi, pa ćete na ulici vidjeti puno većih pasa sa takvim ogrlicama, često pod izgovorom da su "prejaki" pa ih vlasnik ne može obuzdati.

Na stranu sad pitanje čemu imati psa kojeg ne možete obuzdati - nakon što sam neko vrijeme pokušavala napisati tekst koji bi obuhvatio sve aspekte toga što sam htjela argumentirati, naletjela sam na članak Igora Gaćeše o tome što sam pokušavala reći - zašto je kažnjavanje psa kontraproduktivno i nepotrebno...
Stoga donosim u cijelosti ovaj važan i u potpunosti argumentiran tekst čovjeka koji se bavi treningom pasa, a nije samo zaljubljenik poput mene!
A ako vas zanima kako naučiti psa da hoda na uzici bez natezanja i bez kažnjavanja, ovdje ćete naći korak po korak metodu koju je napisala i provodi Ana Odak.

Pa kaže:
"Proces kažnjavanja
U kontekstu znanstvene discipline koju zovemo analiza ponašanja (behavior analysis) kažnjavanje je proces čija je posljedica smanjenje vjerojatnosti ponovnog pojavljivanja neželjenog ponašanja ili, jednostavnije rečeno, proces koji zaustavlja neželjeno ponašanje.

U svakodnevnom govoru pod kažnjavanjem obično mislimo na dodavanje „nečega” neželjenog (npr. neugode ili boli) neposredno nakon ponašanja koje kažnjavamo. Takvu vrstu kažnjavanja nazivamo pozitivno kažnjavanje (u smislu dodavanja). Neki su primjeri pozitivnoga kažnjavanja: kad pas skoči na vlasnika, a on mu potom stane na stražnje noge, ili kad pas zalaje, a šok-ogrlica koja se nalazi na njegovu vratu proizvede strujni impuls, ili kad pas grize namještaj, nakon čega ga se udari novinama…

No teorija učenja i analiza ponašanja poznaju i negativno kažnjavanje. U tom kontekstu riječ negativno podrazumijeva oduzimanje nečega željenog (npr. pažnje) neposredno nakon ponašanja koje kažnjavamo. Primjer je negativnoga kažnjavanja kada štene tijekom igre ugrize vlasnikovu ruku, on prekida interakciju s njim…

U tekstu koji slijedi pod kažnjavanjem ćemo podrazumijevati najčešće upotrebljavan oblik kažnjavanja − pozitivno kažnjavanje.

Averzivni podražaj
Prilikom procesa kažnjavanja djelovati averzvinim (neželjenim) podražajem moguće je na mnogo načina. Nažalost, pri radu sa psima još uvijek je uobičajeno upotrebljavati zatezne ogrlice (davilice), koje se prilikom nagla trzaja povocem stisnu oko vrata psa te tako uzrokuju bol, ali i bodljikave ogrlice, čije zatupljene bodljedodiruju pasji vrat, a prilikom trzaja stežu i pritišću bodlje na vrat stvarajući time bol.



U novije su se vrijeme na tržištu pojavile i sofisticiranije vrste ogrlica, takozvane šok-ogrlice. Ovisno o tipu ogrlice, neugodu i bol izaziva ili strujni udar, koji se dvjema elektrodama prenosi na pasji vrat, ili mlaz hladna zraka, koji se pod visokim pritiskom oslobađa iz spremnika smještena na ogrlici. Osim spomenutih primjera, pse nerijetko i hvatamo za vrat, okrećemo ih na leđa, vičemo na njih ili ih udaramo.


Zagovornici kažnjavanja često rade razliku između načina kojima se djeluje averzivnim (neželjenim) podražajima. Tako se smatra da je kažnjavanje uz pomoć zateznih ogrlica ili šok-ogrlica opravdano, katkad nužno, pa čak i humano, dok primjerice udarac predstavlja grubost i zlostavljanje.

No ovakva tvrdnja i nema previše smisla iz sljedećih razloga.Da bi kažnjavanje bilo učinkovito, nužno je prisustvo nečega što će pas doživjeti kao neželjeno, neugodno, bolno, dok je način kojim ćemo izazvati takav podražaj manje važan. Nadalje, jačina averzivnog podražaja kojim je potrebno djelovati da bi se određeno ponašanje zaustavilo ovisi o tome koliko je ponašanje snažno motivirano. Stoga ako želimo postići cilj kažnjavanja, moramo nanijeti jednak intenzitet neugode i boli, bilo to uz pomoć zatezne ogrlice, šok ogrlice ili udaranjem psa.

Neželjene posljedice kažnjavanja
Nije sporno da proces kažnjavanja, pod određenim uvjetima, zaustavlja neželjeno ponašanje, no pritom treba naglasiti da primjena kažnjavanja najčešće sa sobom donosi i niz negativnih posljedica koje se odražavaju kao promjene u emocionalnom stanju psa, a time i kao neželjene promjene u ponašanju.



Neugoda i bol kod psa izazivaju osjećaj straha, što je ujedno i razlog zbog kojeg životinja nakon kažnjavanja sve rjeđe ponavlja sporno ponašanje ili ga više uopće ne ponavlja. Strah dovodi do povećane razine stresa − stanja organizma koji životinju priprema na bijeg ili borbu. Stoga nije neuobičajeno da je životinja u takvom stanju sklonija obrambenom (agresivnom) ponašanju, koje može biti usmjereno na onoga tko kažnjava ili na nekoga tko se nalazi u neposrednoj blizini − primjerice na drugu osobu ili životinju.


Nerijetko kažnjavamo ponašanje za koje ne znamo, ili nismo sigurni, čime je uopće motivirano, odnosno što ga uzrokuje. Pri radu s vlasnicima pasa problematičnog ponašanja često nailazimo na očekivanja da će se problemi poput agresivna ponašanja, prekomjerna lajanja ili zavijanja dok je pas sam kod kuće riješiti upravo kažnjavanjem. No takvo bi što bio u potpunosti pogrešan pristup rješavanju problema.

U spomenutom je primjeru specifična vrsta lajanja odraz emocionalnog stanja, odnosno način na koji pas iskazuje osjećaj tjeskobe (anksioznosti) i nesigurnosti koji ima dok boravi sam kod kuće. Iako bi pravodobno izazivanje neugode ili bola zaustavilo lavež, taj postupak ne bi doprinio da se pas osjeća sigurnije i opuštenije u takvoj situaciji. Upravo suprotno − pojačao bi osjećaj tjeskobe, straha, nesigurnosti te bi se time vrlo vjerojatno prouzročili i drugi problemi u ponašanju kao posljedica visoke razine stresa.

Kada posežemo za kažnjavanjem, zaboravljamo da psi uče stvaranjem asocijacija. Zamislite situaciju u kojoj štene veselo prilazi ljudima kako bi ih pozdravilo te pritom skoči na njih. Vrlo su česte odgojne mjere s ciljem zaustavljanja takvog ponašanja udariti štene po njušci, stati mu na šape, viknuti na štene… U ovom slučaju ne možemo biti sigurni da će štene doživljenu neugodu i bol povezati sa svojim ponašanjem, no vrlo je vjerojatno da će je povezati s prisustvom ljudi, što je siguran put do razvoja straha od ljudi i problema koji iz toga proizlaze.

Općenito, prilikom primjene kažnjavanja teško je biti siguran s čime će točno pas povezati doživljenu neugodu − to može biti prostor u kojem se nalazi, osoba ili životinja na koju je usredotočen u trenutku kažnjavanja ili bilo što drugo što se nalazi u njegovoj okolini. Time ostavljamo mogućnost za razvoj straha, a u konačnici i obrambenog ponašanja ili želje za izbjegavanjem onoga što je pas povezao s neugodom i boli.

Naposljetku, primjena kažnjavanja i uporaba opreme koja psima nanosi bol i neugodu u Hrvatskoj je zabranjena Zakonom o zaštiti životinja. Za onoga tko upotrebljava tehničke uređaje, pomoćna sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja zakon predviđa novčanu kaznu u iznosu od pet do petnaest tisuća kuna.

Zaključak
Mnoge se asocijacije čiji su članovi stručnjaci za ponašanje životinja slažu kako je kažnjavanje pasa, odnosno nanošenja neugode ili boli, prilikom treninga ili rehabilitacije problematičnog ponašanja nepotrebna.

U radu sa psima problematičnog ponašanja ne mogu se sjetiti nijednog slučaja u kojem bi primjena kažnjavanja zaustavila ponašanje, a da pritom ne bi postojao rizik od neželjenih posljedica. Slučajevi u kojima je kažnjavanje doprinijelo razvoju problema, ili je čak bilo i glavni uzrok, česti su. Umjesto da posegnemo za kažnjavanjem kao brzim načinom rješavanja problema, trebali bismo uložiti trud i otkriti čime je neželjeno, odnosno problematično ponašanje motivirano. Kad to otkrijemo, otvara nam se mogućnost da nenasilnim pristupom radimo na njegovoj promjeni. Iako to nije uvijek najbrži put do cilja koji vlasnici pasa žele, svakako je put koji će očuvati odnos i povjerenje između psa i vlasnika, neće ostaviti posljedice na emocionalno stanje i ponašanje psa niti će psa učiniti opasnim po svoju okolinu."

Autor: Igor Gaćeša (igorgacesa.com)
savjetnik za ponašanje pasa

I na kraju, evo jednog vlasnika psa koji je odlučio elektrošok ogrlicu iskušati na svojoj koži:



Ne znam samo zašto je žena na kraju uopće digla prst s gumba :)

KOMENTARI

Share
back to top
The most visited gambling websites in The UK